Hrvatska ima vrlo izdašan sustav skrbi za branitelje, ratne invalide i članove njihovih obitelji. U jeku rasprave treba li objaviti registar hrvatskih branitelja, u kojem je prema Vladinim podacima u 2006. godini bilo 489.407 branitelja ili 11 posto ukupne populacije, valja podsjetiti da se na skrb o njima troši čak dva posto ukupnih proračunskih sredstava. Za brigu o braniteljima Hrvatska je u 2007. godini potrošila 5,5 milijardi kuna, a u 2006. 4,9 milijardi kuna. Najveći dio tih sredstava utrošen je na braniteljske mirovine. Samo su u 2007. godini rashodi za mirovine iznosili 3,8 milijardi kuna. Godinu prije 3,3 milijarde kuna.

Rast izdataka
Prema istraživanju Ivane Dobrotić, pod nazivom “Sustav skrbi za branitelje iz Domovinskog rata”, objavljenom u najnovijem broju Revije za socijalnu politiku, gotovo 60 posto korisnika ostvaruje mirovinu veću od 5000 kuna mjesečno. Čak 95 posto od 50.998 branitelja koji primaju mirovinu, ima veća mjesečna primanja od prosječne hrvatske mirovine koja iznosi 1916,14 kuna. Mirovinu veću od 8000 kuna prima nešto manje od sedam tisuća branitelja, njih 6433 prima od sedam do osam tisuća, a 10.180 od šest do sedam tisuća kuna. Pritom treba naglasiti da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za prosinac 2007. iznosila 4958 kuna.Nakon mirovina, u rashodima slijedi stavka trajnih prava, na koje je u proračunu u 2007. godini utrošeno 877 milijuna kuna. U ta se prava ubrajaju prava na osnovi oštećenja organizma, gubitka člana obitelji, te materijalne i druge potrebe korisnika. Najveći dio tih sredstava izdvaja se za prava po osnovi gubitka člana obitelji. “Zabrinjava rast izdataka za prava na osnovi materijalni prava korisnika sa šest posto u 2002. godini na 17 posto u 2006., što govori u prilog činjenici da sve veći broj branitelja korištenjem prava ponajprije rješava svoj socijalni status”, smatra Dobrotić. S druge strane, na zapošljavanje hrvatskih branitelja u prošloj je godini izdvojeno tek 40 milijuna kuna. Dobrotić primjećuje da je kompletni sustav skrbi ponajprije kompenzacijski usmjeren, u prvom redu na prava unutar mirovinskog i zdravstvenog sustava, te na druga novčana davanja, a mnogo manje na razvoj kvalitetnih programa reintegracije.

Osjetljiva populacija
Neda Balog iz Udruge udovica Domovinskog rata smatra da je Hrvatska “zapela” na reintegraciji i resocijalizaciji branitelja. Ni izdašna socijalna davanja ne mogu, kaže, nadomjestiti razoreno gospodarstvo, nedostatak radnih mjesta te uključivanje branitelja u normalan život. “U takvim okolnostima ne treba ih ni kriviti zbog visine socijalnih davanja”, ističe Balog. Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja, misli kako davanja za branitelje neće potopiti proračun.“Treba se zapitati tko je odgovoran za generiranje milijun umirovljenika od 1990. godine. Istina je da se u resocijalizaciji moglo mnogo više napraviti, ali ne treba u toj osjetljivoj populaciji tražiti krivce za sva zla”, smatra Milas.