Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

U Finskoj se studira besplatno, a država potiče na studiranje s 500 eura mjesečno

Ono o čemu se u Hrvatskoj tek priča - da ćete tijekom života promijeniti nekoliko karijera i da se za njih morate obrazovati - u Finskoj je realnost i kao rezultat više od 40 posto stanovnika je visokoobrazovano, a taj postotak brzo raste.

Za razliku od prva dva tjedna kolovoza na vrućem Jadranu na kojem je Sunce pri temperaturama do 40 stupnjeva maltene pržilo mozak, ljetovanje u Finskoj na proljetno-ugodnih 20 do 25 stupnjeva, iznenađujuće, pokazalo se kao najbolji način da se moždane vijuge - ugodno opuste. I sami Finci mnogo važnosti pridaju upravo mozgu. Ne, po onoj čuvenoj izjavi Ivana Milasa iz studenog 1995. kada je u Saboru izustio da "kilo mozga ne vrijedi niti dvije marke" već baš obrnuto.  

Finski sustav obrazovanja jedan je od najboljih na svijetu. Sami Finci iznimno poštuju zaposlene u obrazovanju. Po tome su prvi u Europskoj uniji i drugi na svijetu. Prema OECD-ovom istraživanju TALIS iz 2013. gotovo 60 posto stanovnika Finske cijeni ljude koji rade u obrazovanju. Drugim riječima, ukoliko itko ima dobru podlogu za razvoj društva znanja onda je to svakako Finska. Helsinki je, prema Economistu, opet na popisu deset najboljih gradova za život na svijetu. Teško je u to povjerovati dok ne vidite golim okom. Grad veličine Zagreba ima buseve, tramvaje, metro i vlakove koji voze točno po voznom redu i odlično povezuju sve dijelove grada. S jednoj kraja grada na drugi treba vam najviše pola sata. Naličje je da je cijena javnog prijevoza dva do četiri puta viša nego u ZET-u. No, ljudi se ne švercaju.

Iznimna socijalna zaštita 
Dijelom je to tako, jer vlasti u Helsinkiju mudro paze da građanima osiguraju mnogo toga besplatno ili vrlo povoljno, čak i saunu. Socijalna zaštita je iznimno visoka. No, ako želite bolju uslugu i kvalitetu to se plaća i cijena raste u nebo. Trenutno je hit u Helsinkiju otići u Finnair Skywheel, koji je sličan bečkom Riesenradu, jer ima gondolu sa saunom. Ili pak otići na party brodove usidrene u luci koji na palubi imaju pijesak i ugođaj plaže, a u podpalublju saune.

Helsinki nema jednu veliku planinu poput Zagreba, ali ima mnoštvo velikih kamenih gromada koje Finci koriste kao parkove. Cijela zemlja im je golemi kameni plato star gotovo dvije milijarde godina i ubraja se u geološki najstarije dijelove današnje Europe. U Finskoj se, kao i u Istri, zato rijetko događaju potresi. No, zato se tlo često trese oko nje. Ne samo da je grad pun parkova, da ima posebnu biciklističku cestu, također ima mnogo zabavnih sadržaja uključujući lunapark u centru grada s rollercoasterima, Sea World itd. No, mladi ovdje uz zabavu ujedno i uče. Razlog je prozaičan - doslovno im se isplati.

Napredna edukacija odraslih
Kako je to u par riječi opisao turistički vodič po Helsinkiju - u Finskoj je studiranje besplatno. Povrh toga, mlade se potiče na studiranje tako što im država poklanja džeparac od 500 eura mjesečno u razdoblju od najviše sedam godina, i to samo kako bi stekli neko više obrazovanje. Ukoliko im ni to nije dovoljno, tada im nude posebne uvjete za studentski kredit. S tim da ako završe studij u roku država na sebe preuzima obvezu da sama vrati 40 posto iznosa kredita.  Napredan je i pristup edukaciji odraslih. Ono o čemu se u Hrvatskoj tek priča - da ćete tijekom života promijeniti nekoliko karijera i da se za njih morate obrazovati - u Finskoj je realnost. Kao rezultat, više od 40 posto stanovnika je visokoobrazovano, a taj postotak brzo raste.

Posebno je to duhovito saznati u vrijeme dok se u Hrvatskoj još uvijek na najvišoj razini politički prepucava o tome treba li napokon operativno pokrenuti reformu obrazovanja ili možda - i ne treba. Po tom se pitanju ne čini ništa čak ni nakon što je objavljen najnoviji popis 500 najboljih sveučilišta na svijetu, takozvani Šangajski popis. Iz njega je vidljivo da je Sveučilište u Zagrebu za 2017. godinu skliznulo s tog popisa. Sada se nalazi na između 501. i 600. mjesta. Godinu prije bilo je nadomak 400. mjesta, a tri godine razredom 2011., 2012. i 2013. bilo je između 401. i 500. mjesta najboljih svjetskih sveučilišta.

Sada je pak Hrvatima preostalo, kao u neka davna vremena, opet po znanje ići u Beč i Peštu. Štoviše, ne mora se ići ni toliko daleko, jer se na popisu 500 najboljih sveučilišta na svijetu 11. godinu zaredom zadržalo Sveučilište u Ljubljani. Ili pak, ironije li, može se po bolje obrazovanje otići u Beograd.  Sramote li naše, jer Sveučilište u Beogradu već je šest godina zaredom na popisu 500 najboljih na svijetu. Od lani, a potvrdilo je to i ove godine, nalazi se prestižnom društvu sveučilišta koja rangiraju između 201. i 300. mjesta. I ne samo to. Koliko god se mi hvalili kvalitetom naših tehničkih fakulteta, znanje iz matematike i fizike, čini se, kvalitetnije se može steći u beogradskim nego na zagrebačkim fakultetima. Tužno.

Visoke plaće u obrazovanju
S druge strane, Finska blista na Šangajskom popisu. Finska je, inače, država koja ima zapanjujućih sličnosti sa Hrvatskom. Ima podjednak broj stanovnika i podjednako nezgodan geostrateški položaj. Stješnjena je između Švedske i Rusije. K tome, na suvremenu povijest joj je veliki utjecaj izvršila nacistička Njemačka. U 2. Svjetskom ratu Finska je u strahu da će izgubiti neovisnost od Rusa, ali i Šveđana, ratovala na strani nacista.

Za razliku od Hrvata koji su se dobrim dijelom organizirali i pružili otpor nacistima kroz vlastiti antifašistički pokret, Finci to nisu učinili. No, umjesto naglasku na povijest, Finska je u obrazovanju naglasak stavila na budućnost. Na Šangajskom popisu Finska, za razliku od tri balkanske države - Hrvatske, Slovenije i Srbije, ima čak osam sveučilišta sa različitim kotacijama. Među 500 najboljih na svijetu čak je pet finskih sveučilišta. Sveučilište u Helsinkiju je 56. najbolje na svijetu, ono Istočne Finske je između 301. 400. mjesta, a Sveučilište u Aaltu, Oulu i Turkuu su između 401. i 500. mjesta. Razlog za takve uspjehe možda je u novcu. U Finskoj su u obrazovanju relativno dobre plaće.  

Odgajatelji u vrtiću zarađuju 2600 eura bruto mjesečno, u osnovnim školama 3500 eura, u srednjim 3900 eura, a na višim stupnjevima obrazovanja od 4500 do 5800 eura mjesečno.  No, koga god pitali u Helsinkiju svi će vam reći da plaća teško može biti glavni razlog bavljenja obrazovanjem, jer liječnici zarađuju 6300 eura, pravnici 4500 eura mjesečno bruto itd.Ostaje jedino razmisliti da li je razlog taj što su temperature kod nas ljeti i dvostruko više nego u Finskoj, što i dalje ljubimo povijest više nego budućnost pa se stav o tome da se mozak važe i mjeri u markama nikako ne da iskorijeniti?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve