Ivo Grgić

Ivo Grgić

Profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Treba poticati udruživanje hrvatskih proizvođača u brendiranju rakija

Za Hrvatsku je velika prilika prodaja rakija inozemnim turistima kao suvenira za što je potrebno uložiti truda u dizajniranje boca, etiketa... Posljednjih godina značajan iskorak je učinjen u podizanju tehnološke i tehničke razine proizvodnje zahvaljujući i fondovima Europske unije.

Zašto se o hrvatskim voćnim rakijama relativno malo priča, a u proizvodnji i potrošnji su prisutne duže od mnogih drugih pića. Jesu li one pogodne samo za prigodničarske trenutke ili i za svakodnevnu konzumaciju, kao piće i/ili dodatak u gastronomiji? Postoji li i kako razvijati kulturu pijenja? Koliki je izvozni potencijal rakija? Odgovore se pokušalo pronaći na prvom međunarodnom simpoziju posvećenom rakiji  u Puli od 27. do 30. ožujka.

Želja za promocijom voćnih rakija okupila je predavače iz 15 država te 20-ak izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja. Sudjelovali su i predstavnici lokalne samouprave, državnih institucija, hotelskih kuća kao i studenti iz Zagreba i Poreča.

Uvod u skup uveličao je Giuseppe Vaccarini iz Italije s predavanjem "Kako pravilno kušati rakije". Giuseppe Vaccarini talijanski sommelier, dobitnik je nagrade Best Sommelier 1978. i predsjednik Udruge de la Sommellerie Internationale od 1996. do 2004. Teško je pisati o rakijama, bogatstvu okusa, boja, mirisa..... pa ne doći u opasnost osude zlonamjernih zbog "još jednog promicanja ovisnosti....". Ali, kao i svaki drugi proizvod kod kojega ne postoji razvijena kultura konzumacije, i voćna rakija može od bogatstva doživljaja postati zdravstveni, društveni i drugi problem.

Najpoznatije šljiva i loza
Rakije su jedan od poznatijih hrvatskih autohtonih proizvoda koje su se proizvodile u gotovo svakoj seoskoj kući, najčešće za osobnu potrošnju, iznimno za poklon te još rjeđe za prodaju. U turobnim vremenima, rakija se mijenjala za druge nužne proizvode, ali se rijetko prodavala. Iako gotovo i nema voćne vrste u Hrvatskoj od koje se ne proizvodi ili bi se mogla proizvoditi rakija, dugo su najpoznatije bile šljivovica i lozovača.

To se mijenja i danas se na tržištu mogu pronaći rakije od svih voćnih vrsta kojima je Hrvatska, zahvaljujući klimatsko-pedološkim različitostima, bogata. Posljednjih godina značajan iskorak je učinjen u podizanju tehnološke i tehničke razine proizvodnje, posebno u nabavci suvremene opreme za destilaciju, zahvaljujući i fondovima EU. Ipak, kod manjih proizvođača još je prisutan tradicionalni proces proizvodnje rakija. U Hrvatskoj je nekoliko većih proizvođača voćnih rakija koji su duži niz godina prisutni na domaćem i nekim inozemnim tržištima, s već brendiranim proizvodima.

Procjenjuje se da je prisutno i oko 60.000 malih proizvođača rakija koji se svi ne pojavljuju na tržištu, ali zamagljuju proizvedene količine i potrošnju rakija. Sivo, neregistrirano tržište rakija, procjenjuje se na oko 40% ukupnih količina. Rakije su relativno skromno prisutne u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske. Ipak, s povećanjem domaće proizvodnje i potražnje u vrijeme porasta broja inozemnih turista, povećava se količina rakija i u  vanjskotrgovinske razmjene. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena je oko 3500 tona odnosno 12,6 milijuna eura. Ipak zabrinjavajuće je da u posljednjih pet godina brže raste uvoz nego izvoz, što pokazuje potencijal domaćeg tržišta voćnih rakija. 

Reklamiranje zabranjeno
Najviše rakija vrijednosno se uvozi iz BiH, Srbije, SAD, Slovenije i Belgije, nešto manje iz Italije, Austrije, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, UK, Španjolske... Hrvatska najviše izvozi u BiH, Makedoniju, Njemačku, Srbiju, Austriju, Kanadu, SAD, Slovačku Nizozemsku, Crnu Goru... Kao značajan problem na pulskom je skupu istaknuta promocija rakija.

Rakija, se u odnosu na neka druga pića  ne smije reklamirati, a i kupnja i konzumacija određeni su punoljetnošću osoba.  Zbog toga se pokušavaju pronaći izravni načini promocije kao što su prigodne manifestacija  -  i to od međunarodno poznatih Vinkovačkih jeseni, Đakovačkih vezova, Špancirfesta do manifestacija lokalnog značenja.

Drugi oblik promocija su natjecanja proizvođača gdje se rakije ne samo približavaju kupcima nego je natjecanje oblik usvajanja novih znanja i podizanje kakvoće vlastitih proizvoda. Vrlo često su natjecanja kombinirana i s drugim sadržajima kao što su sljubljivanje rakija s jelima, promocija novih dizajnerskih rješenja i sl. Kao treći oblik promocije je sigurno i održani skup Spirit of rakia i medijski odjek u tiskovinama, na portalima i televizijama. 

Potrošnja po glavi 12 litara
U narednom razdoblju, puno više pozornosti treba posvetiti kulturi pijenja i poznavanju posluživanja rakija. Neka istraživanja su pokazala nedovoljno poznavanje domaćih rakija kao i malu sklonost potrošača, tako da rakija i dalje ostaje u području tradicionalne potrošnje u kućanstvu.  Prema nepouzdanim podacima, u Hrvatskoj se troši oko 12 litara per capita.

Velika prijetnja voćnim rakijama je agresivni marketing i financijska snaga u industriji konkurentskih pića. Sjetimo se samo Svjetskog prvenstva u nogometu te podatka da uoči, za vrijeme i poslije utakmice kad igra hrvatska reprezentacija popije se oko 1,2 milijun litara piva.  Također su mala znanja o rakijama kod osoba u ugostiteljstvu. U narednom razdoblju nužno je poticati udruživanje proizvođača u brendiranju rakija za domaće tržište ali i kao izvoznih proizvoda. 

Poznata je Udruga proizvođača rakije od voća u Kneževim Vinogradima u Baranji koja je otvorila i prvu hrvatsku banku rakije.  Tehnološki iskorak prepoznala je i Hrvatska gospodarska komora koja je Udruzi dodijelila oznaku Croatia creation - Izvorno hrvatsko, za liniju proizvoda Kneževa rakija. Za Hrvatsku je velika prilika prodaja rakija inozemnim turistima kao suvenira za što je potrebno uložiti truda u dizajniranje boca, oznaka i sl.

Na kraju skupa, kao vječna tema su ostale trošarine na voćne rakije. Iako je došlo do određenih izmjena, proizvođači su mišljenja da postoji problem za njihovu pravedniju primjenu te bi onda uz pojačani nadzor manji dio proizvodnje i prometa ostao izvan nadzora. I da još jednom spomenem već napisano. Rakija nije alkohol ako se pametno konzumira.

Ona je puno kvalitetnije piće od mnogih tzv. zdravih i bezalkoholnih. S njome se slavi rađanje ali i život. A negativne strane često prikazane i kroz pisanu riječ ili slikopis, nisu bile uzrok nego iznimka. Kao što kaže stara narodna "pijana glava ne nosi barjaka".Sljedeća godina, kada se Spirit of rakia održava u Trstu, još je jedna prilika hrvatskim voćnim rakijama za iskorak u svijet.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!