Tjedan uvođenja fiskalnih blagajni te provedbe fiskalizacije je iza nas. Zasigurno je svatko od nas pregledao račun koji smo platili gotovim novcem ne bi li provjerili sadrži li račun JIR, točnije je li  prošao kroz sustav porezne uprave. Dok je fiskalizacija gotovinskih računa nešto sa čime je upoznata široka javnost, obveznici fiskalizacije koji posluju gotovim novcem stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom moraju voditi računa i o blagajničkom maksimumu.  

Zakonom o fiskaliziciji u prometu gotovinom određeno je koliko gotovog novca smije ostati u glavnoj blagajni poduzetnika na kraju radnog dana. Iako su obveznici slobodni u određivanju tog iznosa sukladno potrebama i politici poslovanja, iznos gotovog novca u blagajni na kraju radnog dana ne smije prelaziti propisanu svotu blagajničkog maksimuma, a ovisno o klasifikaciji veličine poslovnog subjekta prema Zakonu o poticanju malog gospodarstva. Visinu blagajničkog maksimuma obveznici određuju donošenjem odluke ili  internim aktom koji je sastavni dio Pravilnika o blagajničkom poslovanju. Iz obveze pridržavanja blagajničkog maksimuma proizlazi i svakodnevna obveza sastavljanja blagajničkog izvještaja u kojeg se unose sve uplatnice i isplatnice. Ukoliko na kraju radnog dana svota gotovog novca u blagajni prelazi blagajnički maksimum, razliku je idući radni dan potrebno položiti na transakcijski račun u banci.

*Oni obveznici kojima je račun u banci blokiran, tj. koji imaju nepodmirene obveze sa zadanim redoslijedom plaćanja, obvezni su ukupnu svotu gotovog novca iz blagajne položiti na žiroračun odmah, a najkasnije idući radni dan, bez obzira na visinu blagajničkog maksimuma. Također, takvi obveznci ne smiju obavljati ni plaćanja u gotovu novcu.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom određuje blagajničke maksimume kako slijedi:

• mikrosubjekti i fizičke osobe – 10.000,00 kn. Mikrosubjektima se smatraju obveznici koji tokom godine prosječno zapošljavaju manje od 10 radnika, a godišnji poslovni prihod, ukupna aktiva i dugotrajna imovina  u kunskoj protuvrijednosti ne iznose više od 2.000.000,00 €.
• mali subjekti – 30.000,00 kn. Malim subjektima smatraju se obveznici koji tokom godine prosječno zapošljavaju manje od 50 radnika, a godišnji prihod, ukupna aktiva i dugotrajna imovina  u kunskoj protuvrijednosti ne iznose više od 10.000.000,00 €
• srednji subjekti – 50.000,00 kn. Srednjim subjektima smatraju se obveznici koji tokom godine prosječno zapošljavaju više od 50 radnika, a godišnji prihod, ukupna aktiva i dugotrajna imovina  u protuvrijednosti  iznose više od 10.000.000,00 €
• blagajnički maksimum za obveznike fiskalizacije koji obavljaju mjenjačke poslove iznosi 100.000,00 kn

Naravno, postoje i veliki subjekti, a to su oni obveznici koji uvelike prelaze zadana mjerila. Takvim obveznicima blagajnički maksimum ograničen je na 100.000,00 kn. Iznimku pak predstavljaju obveznici koji prelaze mjerila, a ujedno posluju u više poslovnih prostora. Oni mogu internim aktom donijeti odluku o blagajničkom maksimumu po poslovnom prostoru do 15.000,00 kn. Navedeno podrazumijeva da će u slučaju da obveznik ima više od 6 poslovnih prostora blagajnički maksimum premašiti iznos od 100.000,00 kn.

OPREZ! Ukoliko porezni nadzor utvrdi da niste poštivali članak 29. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom te da u blagajni na kraju radnog dana imate svotu gotovog novca iznad blagajničkog maksimuma kaznit će obveznika fiskalizacije novčanom kaznom od 10.000,00 kn do 500.000,00 kn te odgovornu osobu novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kn.

Stoga, pridržavajte se Zakona i visinu gotovog novca u blagajni prilagodite potrebama poslovanja i sigurnosnim uvjetima, ali ne iznad visine blagajničkog maksimuma.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.