Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Telekome usmjeriti u inovacije i izvoz, a ne u rat za infrastrukturu

Telekomi u Hrvatskoj i dalje se drže infrastrukture, jer je to najlakše, i sve kompanije žele prednost na tržištu, odnosno barem kratkotrajni monopol, a monopol je najlakše držati ako držite fizičku vezu do korisnika.

Telekomunikacijske operatere u Hrvatskoj treba porezima, propisima, nametima i na sve moguće druge legalne načine demotivirati od natjecanja u infrastrukturi.

U nekoj drugoj zemlji zasigurno bi bilo bolje da ih se od toga motivira nečim drugim, ali kako više od deset godina nisu to sami uvidjeli, i kako sad još vijest postaje odvažno lobiranje njemačke kancelarke Angele Merkel za kratkoročan interes jedne kompanije u suvlasništvu njemačke države, onda je očigledno da telekomima treba napokon poslati snažnu poruku. Kad pričamo o telekomunikacijama u današnjem svijetu onda u SAD-u imamo Facebook, a u Hrvatskoj priču o DTK, optici i Hrvatskom telekomu.

Drugim riječima, priču o modernom internetu i internetu iz kamenog doba. Da, Hrvatskoj treba optika, ali tvrtkama koje se bave telekomunikacijama, posebno onima koje se bore za profite, optika ne donosi maržu na nijedan drugi način osim kroz monopol, i s tim povezano diktiranje veleprodajnih cijena konkurenciji. U svijetu je u međuvremenu, 2004. godine, nastao Facebook, koji je danas treći telekom operater u Hrvatskoj po broju korisnika. Odmah iza HT-a i Vipneta, te veći od Tele2 i svih fiksnih telekom operatera zajedno. Koristi ga 1,5 milijuna građana Hrvatske i svi oni preko Facebooka mogu međusobno besplatno telefonirati i slati mailove.

Estonski primjer
Facebook je lani imao prihod od 12,5 milijardi dolara, a njegova je neto dobit od 2,9 milijardi dolara veća od prihoda svih telekom operatera u Hrvatskoj zajedno. Facebook je jedna lijepa i velika američka izvozna priča. Ključno je, izvozna! Zato se nameće pitanje zašto u Hrvatskoj veliki operateri poput HT-a i Vipneta, ili pak svi ostali manji igrači, ne bi mogli postati velike i lijepe hrvatske izvozne priče? Skype, koji je danas u vlasništvu Microsofta, lijepa je i velika izvozna priča rođena u Estoniji. Nije Estonija toliko razvijenija od Hrvatske. Uostalom, i Hrvatska i Estonija su u Europi. Obje su postale članice EU nakon što su se odvojile iz velikih komunističkih sustava.

Estonija iz SSSR-a, a Hrvatska iz Jugoslavije. Štoviše, Estonija ne da nije u prednosti pred Hrvatskom već ima gotovo tri puta manje stanovnika i k tome mnogo manji BDP od Hrvatske. Pa ipak u Estoniji je nastao Skype, telekom koji je danas dio modernog interneta. Primjera ima još. U Silicijskoj dolini je nastao WhatsApp, koji je od lani za vrtoglavih 19 milijardi dolara prešao u vlasništvo Facebooka. Danas ima više od 700 milijuna korisnika. Viber, originalno izraelska kompanija, koja danas posluje preko Cipra i Las Vegasa, a ima razvoj u Bjelorusiji i u Izraelu, lani je za 900 milijuna dolara kupio japanski internetski div Rakuten. Prije četiri godine u Japanu je pokrenut Line, koji danas ima isti broj korisnika kao i WhatsApp, njih 700 milijuna.

U Kanadi je podjednako nedavno nastao Kik Messenger s više od sto milijuna korisnika, a u Južnoj Koreji KakaoTalk s više od 140 milijuna korisnika. Treba li uopće spomenuti Google i njegov Gmail i Hangouts servis? Sve su to usluge koje su već danas dostupne u Hrvatskoj, i kako se priča o potrebi rasta izvoza, sigurno je da ih naši izvoznici sve više koriste. Međutim, domaći telekomi za to ne pronalaze mnogo sluha i interesa. Istina, ima primjera gdje su se potrudili napraviti kakav takav pomak. Optima telekom, Vipnet i Terrakom imaju neka rješenja koja stidljivo pokazuju na tržištu. No, tržišni lider HT taktizira. Zašto HT taktizira, a ostali se ponašaju stidljivo kad je svima očito da je to potencijalno dobra hrvatska izvozna priča?

Nije zajamčena, ali nitko ni Facebooku nije jamčio uspjeh. Glasovna komunikacija, odnosno telefoniranje, k tome nije jedino područje gdje nas očekuju inovacije. No, čak i tu postoji prostor za rast. Danas možete telefonirati unutar računalnih igara ili se pak možete priključiti na usluge koje vam osiguravaju kriptiranu, i time privatnu komunikaciju. Švicarski Blackphone takvu uslugu nudi tvrtkama. I nije jedini, švicarski S3, koji iz Udbine želi lansirati satelite, velikim će tvrtkama nuditi potpuno privatne telekom mreže s neograničenim besplatnim pozivima.

Kome optička mreža?
Primjera kako izgledaju telekomi budućnosti, koji pomoću interneta omogućuju komunikaciju između korisnika, ima još mnogo. Gmail je primjer kako se može zaraditi na kvaliteti pružanja mail usluge. Dropbox je primjer kako se može zaraditi na kvaliteti pružanja usluge razmjene i arhiviranja datoteka. Sve te nove oblike telekomunikacijskih usluga stvaraju kompanije koje danas vrijede više od klasičnih telekoma. No, iako to vide, telekomi u Hrvatskoj i dalje se drže infrastrukture, jer je to najlakše.

Sve kompanije žele prednost na tržištu, odnosno barem kratkotrajni monopol, a monopol je najlakše držati ako držite fizičku vezu do korisnika. To je razlog zašto se HT grčevito bori da posao izgradnje nacionalne optičke agregacijske mreže ne dobije državno poduzeće Odašiljači i veze. A ta državna tvrtka čak ne bi gradila optiku u gradovima, gdje je to prepušteno lokalnim javno-privatnim partnerstvima i operaterima, već isključivo optiku između gradova i općina te bi za to dobila bespovratno do 85 posto sredstava iz EU. Time bi snizila troškove povezivanja na internet svih malih mjesta u Hrvatskoj.

Profit u mrežama i uslugama
Europa, uostalom, sve više cijelu telekom infrastrukturu, ne samo između gradova već i unutar njih, tretira kao dio komunalne infrastrukture. Profiti se traže u mrežama, poput Blackphonea ili HT-ovog TeraStreama, te u uslugama poput WhatsAppa. Zato Europska komisija različito regulira infrastrukturu, mreže i usluge. Američki regulator FCC nedavno je podržao mrežnu neutralnost, kako bi zaštitio interese Facebooka, Skypea i Vibera na uštrb čak i vlastitih telekoma. Signal je da to da će i EK nastaviti tim putem.

Drugim riječima, budućnost telekoma koji su usmjereni samo na hrvatsko tržište ne izgleda blistavo. Jednako kao i budućnost onih koji će biti orijentirani na komunalni biznis, tj. infrastrukturu. Zato bi bilo najbolje kada bi se telekome  potaknulo da inoviraju i izvoze! Da u Zagrebu, a ne u Berlinu otvaraju poslovne inkubatore i akceleratore! Da ovdje okupljaju pamet, tehnologiju i novac! Ako to mogu Estonci, zar je Hrvatima zabranjeno?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve