Potrošači prvog i drugog reda

Kako biti siguran da u našim trgovinama nema još primjera poput slučaja deterdženta koji je na hrvatskom tržištu bio slabije kvalitete od onoga u razvijenijim zemljama

Nedavni “slučaj Ariel”, potvrdio je ono čega su se hrvatski građani ali i građani ostalih zemalja srednje i istočne Europe koje tako žudno iščekuju ulazak u EU bojali - proizvodi namijenjeni za prodaju u tim zemljama, nekvalitetniji su od onih koji se prodaju na zapadu. Takvi dvostruki kriteriji kvalitete, jedan za zapadnu Europu, drugi za Hrvatsku, vrijede za vrlo velik broj proizvoda. Radi se o nizu sumnjive robe u koju ne ulazi samo prašak za pranje rublja. Prehrambene namirnice ali i tehnička roba, automobili te čak i građevni materijal, sve je redom dokazano lošije kvalitete nego u zemljama zapadne Europe. Time se podcjenjuje i hrvatsko konzumentsko društvo te se vrednuje kao društvo drugog reda. U pitanje se ne dovode samo neoprane košulje ili čokolada sumnjivog okusa. Poznat je nedavan slučaj otkazivanja kočnica na Mercedesu jednog hrvatskog poduzetnika. Kada je automobil, star samo nekoliko tjedana vratio distributeru, oni su mu pokajnički priznali kako se radi o Mercedesu za tržište Rumunjske. “Znate, Mercedesi za Hrvatsku imaju sasvim ispravne kočnice. Češći su problemi s klima uređajem ili motorom.” Da je Ariel lošije kvalitete od “zapadnjačkog” potvrdili su kemijski stručnjaci, a priznao je i zagrebački Općinski sud. Prvi čovjek društva Potrošač, Ilija Rkman, koji je o toj sramoti dvije godine govorio u javnosti, oslobođen je tužbe za klevetu a P&G je kažnjen s nešto malo javne sramote i plaćanjem sudskih troškova predstavniku hrvatskih potrošača Rkmanu. Osim što slabo pere, sadržaj fosfata u proizvodu nije ekološki prihvatljiv. Drugim riječima, i deklaracije na proizvodu su “promašene” i dovode u zabludu. Osim Ariela tu su i prehrambene namirnice, ali i higijenski proizvodi poput L'Orealovih šampona za kosu koji izazivaju brojne iritacije i perut a kod nekih je čak zabilježeno i ispadanje kose.

U Hrvatskoj međutim ne postoji, kao primjerice u Njemačkoj, ni jedan neovisan laboratorij za testiranje predmeta opće uporabe. U Njemačkoj tako postoji jedna vrsta zaklade koja laboratorijski ispituje sve što dođe na tržište, a rezultate svih analiza javno objavljuje. Hrvatsko je tržište zakinuto i na području modne konfekcije. Poznato je kako su nekad Bennetonove i Lacosteove kolekcije bile “neuništive” te upravo iz tog razloga popularne među hrvatskim domaćinstvima. Danas je to više nije tako. Cijene takvih proizvoda nerijetko su i više nego u zemljama EU, ali kvaliteta je daleko ispod prosjeka, potvrdili su mnogi slučajevi. Puma, Nike, Reebok, Benneton i Lacoste samo su neki od brendova koji u matičnim zemljama uživaju puno veći ugled, cijene su ekvivalentne kvaliteti a proizvodi se ne raspadaju prije isteka garantnog roka. Jedna od rijetkih pozitivnih primjera dolazi iz Varteksa koji ima licencu za šivanje Levi's traperica. Varaždinski Levi's tako je često puno kvalitetniji od američkog ili onog kineskog. Traperice su nepoderive i do pet godina a pritužbi na proizvode sveukupno je vrlo malo. No varaždinska tvrtka samo je jedan od rijetkih pozitivnih primjera. Mnogi su hrvatski potrošači u proteklih su godinu dana potražili savjet zbog sumnji u povredu njihovih prava. Da naši građani imaju pritužbe zbog problema oko računa, deklaracija, pokvarene robe i nije nikakva novost. Ali novost je da su u međuvremenu osnovana i savjetovališta u Zagrebu, Osijeku i Splitu, gdje se mogu obratiti za pomoć u vezi takvih pitanja. Naime, samo 25 posto Hrvata ulazi u skupinu doista aktivnih potrošača, potrošača koji znaju svoja prava i obveze, koji znaju kome se trebaju obratiti, napisati reklamacije i koji sami rješavaju svoje slučajeve. No broj osviještenih građana brzo raste, a institucije koje se bave zaštitom potrošača sve su glasnije.

Počinje pregled zakona o zaštiti potrošačkih prava

Eksplanatorna faza dubinskog pregleda za poglavlje zaštite potrošača i zdravlja održat će se u četvrtak i petak u Bruxellesu, najavilo je u srijedu hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Analitički pregled za to poglavlje pregovora sastojat će se od izlaganja Europske komisije na temu sigurnosti potrošača, odnosno opće sigurnosti proizvoda, zaštite sigurnosti i zdravlja potrošača u slučajevima gdje se proizvodi čine drugačijima nego što jesu, te odgovornosti za neispravan proizvod. Govorit će se i o potrošačkim interesima - potrošačkim ugovorima, označavanju proizvoda, oglašavanju na daljinu, potrošačkim kreditima, oglašavanju koje dovodi u zabludu, nepovoljnim trgovinskim praksama, paket aranžmanima, naknadi i pomoći putnicima u slučaju odgode putovanja, te administrativnim zabranama u svrhu zaštite potrošača. Drugog dana screeninga govorit će se o zaštiti zdravlja s osvrtom na duhan, prenosive bolesti, krv, tkivo, stanice i organe, mentalno zdravlje, socijalne i ekonomske čimbenike zdravlja, alkohol, te zdravlje i okoliš. Bilateralni screening za ovo poglavlje održat će se 10. i 11. srpnja.
(H)

Komentari (4)
  • alexjohn
    alexjohn 6:32 10.6.2006.

    Dada, , nešto jako slično je vidljivo i ovdje izmedju Češke i Slovačke. Iako u manjoj mjeri. Ali nedopustivo je nešto drugo: da se za tu nižu kvalitetu plaća ista (ili još viša!) cena. Ta stvar je obična prevarantska djelatnost. Ne?

  • g.silence
    g.silence 8:45 9.6.2006.

    Dobro si to rekao, John - švercerska vremena…
    Sad je i onima koji su jeli te njemačke lijepe čokolade prije 15 godina, jasno o čemu se radilo. Tužno je da se to događa i danas. Još tužnije da ova ista Hrvatska zaboravlja da živi u sistemu sastavljenom od uzročno-posljedičnih krugova i da se malo toga odvija prema pravilima linearne logike… Kao što smo mi “Europi” potrošači tridesetosmog reda, tako su i nama neki drugi. “Neki” sirni namazi hrvatskih proizvođača na bosansko-hercegovačkom tržištu također su namijenjeni potrošačima nižeg reda. BiH tek prolazi ono što je Hrvatska prošla. Susjed je susjedu najbolji prijatelj, zar ne?

  • davor_vz
    davor_vz 8:39 9.6.2006.

    Tuzno je to sto smo svi mi gradjani drugog reda. Trenutno zivim u Sloveniji. I kod njih je u ducanima ista situacija. Proizvodi tipa Ariel, Persil… itd., sve je to isto ko i u Hrvatskoj.
    Ali zato postoje Mueller ducani, u kojima je sva roba orginalno Njemacka. Ne moram vam pricati o razlici u prasku ili samponu ili drugim stvarima…

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!