EN DE

Od dekarbonizirane agende EU trebamo imati ekološke, ali i gospodarske koristi

Autor: Darko Bičak
28. listopad 2019. u 22:00
Podijeli članak —

Naša se energetika dosad uglavnom temeljila na hidropotencijalu, ali Hrvatska ima i veliki potencijal u solarnoj energiji zbog broja sunčanih dana, koji je neusporediv sa zemljama sjeverne Europe. Tu je i biomasa budući da nam je pola zemlje pokriveno šumama.

Iako se cijelo 20. stoljeće smatralo da su energetski resursi, ponajviše nafta, plin i ugljen, ograničeni, a zbog čega su se vodili i mnogi ratovi, sve više prevladava znanstvena spoznaja da su energetski resursi u načelu nepresušni. O tome je bilo govora na nedavnoj konferenciji "Strojarstvo u energetskoj tranziciji", koja se održala u sklopu 100. godišnjice Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Iako je u nekim boljim vremenima u fokusu znanstvenika s FSB-a bila možda brodogradnja, danas je to energetika. O tome govori i činjenica da je središnji panel imao naziv "100% obnovljiva Hrvatska – koje tehnologije pobjeđuju?", koji je okupio niz vodećih hrvatskih stručnjaka za energetiku, posebno onu "pametnu" i obnovljivu.   Danas je razvoj energetike, barem u Europi, određen nekim međunarodnim sporazumima, prije svega agendama Europske unije, kako one najpoznatije 20-20-20 koja podrazumijeva da se do 2020. godine, a u odnosu na baznu 1990., smanji potrošnja energije za 20 posto, a da barem 20 posto bude iz obnovljivih izvora, te da se smanji ispuštanje CO2 za 20 posto, tako i ambicioznijih planova za razdoblje do 2030. i 2050.

Autor: Darko Bičak
28. listopad 2019. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati