Nastavlja se visoki rast profitabilnosti domaćih kompanija

Autor: Mario Glogović , 15. kolovoz 2016. u 22:00

Ako promatramo sve kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu, osim Ine, one su u prvih pola godine ostvarile rast neto dobiti od impresivnih 30 posto, dok po rastu profitabilnosti prednjače banke.

Prošle godine je hrvatsko tržište kapitala promatrano kroz indeks Crobex ostvarilo pad od 3,20%, međutim, gledano kroz profite, prošla je godina bila prekretnica jer je dobar dio domaćih kompanija ostvario dvoznamenkasti rast neto dobiti. Sudeći prema financijskim izvještajima koje su prije dva tjedna objavile sve kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu (ZSE), nastavlja se dinamika visokog rasta profitabilnosti. Međutim, za razliku od prošle godine, tijekom ove godine se vide i pozitivni pomaci na kretanju cijena dionica. 

Prilika za turizam
Odnosno, indeks Crobex jedan je od rijetkih europskih indeksa koji se od početka ove godine nalazi u plusu. Primjerice, indeks Euro Stoxx 50 koji sadrži pedeset vodećih kompanija eurozone je od početka godine pao čak osam posto, dok je domaći Crobex u istom razdoblju ojačao pet posto. Ako promatramo sve kompanije uvrštene na ZSE, izuzev Ine, one su u prvih pola godine ostvarile rast neto dobiti od impresivnih 30 posto.

Katastrofalno poslovanje Ine pod velikim je utjecajem svjetskog tržišta nafte i stoga bolje stanje hrvatskog gospodarstva u ovom trenutku nema značajniji utjecaj na poslovanje ovog društva. Kada gledamo koji sektori najbolje posluju, po rastu profitabilnosti prednjače banke, od kojih je devet banaka uvrštenih na ZSE njih šest ostvarilo bolju neto dobit. Gledano kao sektor, u usporedbi s prošlom godinom, neto dobit banaka veća je za čak 54 posto. Treba napomenuti da se otpis gubitaka zbog švicarskog franka u prošloj godini dogodio tek u drugoj polovici godine, tako da ovaj rezultat za prvih pola godine predstavlja stvarni rast dobiti radi boljeg poslovanja.

Pad kamatnih stopa
Turistički sektor je nakon odlične prošlogodišnje sezone pozicioniran za ostvarivanje novog rekorda. Prošle godine je rast prihoda turističkih kompanija uvrštenih na ZSE iznosio 15 posto, a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci rast prihoda se nastavio po nešto nižoj stopi od 9 posto.  Međutim, pošto podaci o noćenjima turista za srpanj upućuju na rast od 15,66 posto, rast prihoda turističkih kompanija u trećem kvartalu bi opet mogao biti dvoznamenkast.  Radi izrazite sezonalnosti, hrvatske turističke kompanije u prvih pola godine gube novac, međutim, u ovoj godini je u odnosu na prošlu promatrano kao sektor gubitak smanjen za oko 16 posto.

Kada gledamo rezultate na godišnjoj razini, tijekom prošle godine turističke kompanije su u prosjeku ostvarile rast neto dobiti od 13 posto, a tijekom ove godine možemo očekivati sličan tempo rasta profitabilnosti. Kada promatramo sve ostale kompanije izuzev turističkog i bankarskog sektora, u prvih pola godine prihodi kompanija su stagnirali, ali efikasnije poslovanje uz niže troškove financiranja te izostanak jednokratnih otpisa gubitaka rezultirao je rastom neto dobiti od čak 20 posto. Jedan od najboljih rezultata u prvih pola godine ostvarile su kompanije iz sektora prehrane i pića. One se određenim dijelom oslanjaju na turističku potrošnju, a rast turističkih noćenja u ovom bi im kvartalu trebao lansirate profite na nove rekordne razine.

S obzirom da je u tijeku odlična turistička sezona, a uz sve ostale pozitivne gospodarske trendove, počevši od rasta industrijske proizvodnje do rasta izvoza i osobne potrošnje, domaće kompanije su u nastavku godine pozicionirane za daljnje poboljšanje svojih financijskih rezultata. Osim što kompanije posluju sve bolje, na ruku dioničkom tržištu ide i dugoročan pad kamatnih stopa na tržištu obveznica i bankovnih depozita. Primjerice, prema zadnjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamata na kunske depozite s rokom dospijeća od šest do dvanaest mjeseci je u godinu dana pala s 2,59 posto na trenutnih 1,72 posto. 

Prednost domaćih dionica
U ovom trenutku pad kamata na depozite potiče masovno prelijevanje u obveznice i obvezničke fondove, međutim, kako su prinosi obveznica na povijesnom minimumu, moguć je početak prelijevanja i na tržište dionica. Također, prednost domaćih dionica je što se trguju na dosta nižim valuacijama od prosjeka tržišta Europe i sjeverne Amerike.  

Zbog relativne podcijenjenosti, bolje profitabilnosti te rekordno niskih prinosa na alternativna ulaganja, za očekivati je da će se pozitivni makroekonomski trendovi nastaviti reflektirati na još uvijek poprilično uspavanom dioničkom tržištu. Uslijed navedenog, trebalo bi doći do porasta likvidnosti, a time i do smanjenja cjenovnog diskonta domaćih u odnosu na usporedive strane kompanije.

Komentirajte prvi

New Report

Close