Može li Most spasiti obiteljska gospodarstva?

Autor: Božica Babić , 22. studeni 2015. u 22:00

Nakon razgovora s predstavnicima Mosta, potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da su se svi složili kako je u idućem razdoblju važna potpora razvoju OPG-a i prilagodba podržavajuće infrastrukture, prije svega osiguranje likvidnosti, te dodjela državnih potpora s većim naglaskom na OPG-e.

I agrar se konačno u petak našao na pladnju nove runde pregovora izaslanstva neovisne liste Most s obje političke opcije (SDP i HDZ) itekako zainteresirane da upravo iz njihovih redova iznikne budući mandatar koji će upravljati Banskim dvorima tijekom iduće četiri godine. 

Uključili znalce 
Iako su "mostovci" u svom programu šturo i površno iznijeli tek tri brojke kojima su ustvrdili kako "nacionalni agrar za navodnjavanje i privođenje svrsi zakorovljenih 800 tisuća hektara treba 18 milijardi kuna što otvara 55 tisuća novih radnih mjesta, no da dinamiku treba uskladiti s realnim mogućnostima provedbe", u pregovorima su (ne)očekivano ponudili konkretne prijedloge s rokovima provedbe.  U svoj su tim naime, uključili Miroslava Kovača, tajnika udruge OPG Život, najbrojnije asocijacije kada je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i Ružicu Vukovac, načelnicu općine Velika Kopanica, koja je prije dolaska na tu poziciju s neovisnom listom upravljala vlastitim poljoprivrednim gospodarstvom.

Taj dvojac ne potječe iz stranačkih salonskih okvira već u svojim rukama drži veliko znanje i praktično iskustvo o agraru i problemima koji koče konkurentan razvoj, ali i golemo nezadovoljstvo nataloženo kroz godine radi neodgovorna pristupa svih dosadašnjih političkih opcija. Prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta, osnivanje agrobanke, usmjeravanje više poticaja za izgradnju nedostajućih hladnjača za voće, povrće i meso, rezanje PDV-a kako na hranu tako i na repromaterijal i to na 10 posto, a za ekološke proizvode na samo pet posto, organizirani otkup i skladištenje 20 posto hrane iz domaće proizvodnje po unaprijed poznatim cijenama u robne zalihe, neki su od zahtjeva Mosta.

Prvo sučeljavanje argumenata u središnjicama i HDZ-a i SDP-a proteklo je navodno dobro, sve tri strane su medijima odmah po izlasku s pregovora izrecitirale "kako su vrlo zadovoljne obavljenim razgovorom." Čak je potpredsjednik Vlade RH na odlasku i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić po završetku pregovora u SDP-u naglasio kako su se "svi složili oko nečeg što je važno za iduće razdoblje, a to je potpora razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i prilagodba kompletne podržavajuće infrastrukture, prije svega financiranje, odnosno osiguranje likvidnosti, te dodjela državnih potpora s malo većim naglaskom na OPG-e i, što je vrlo važno, dodjela poljoprivrednog zemljišta koja bi morala biti uravnotežena između malih i velikih." 

Neočekivani obrat
Ovakav zaokret u iznošenju projekcija o razvoju agrara, kako ga je ilustrirao Grčić, nije se do sada ni čuo ni vidio na domaćoj sceni od strane nekog političara. Ukupna poljoprivredna politika, neovisno o stranačkom koloritu Banskih dvora, u proteklih dva i pol desetljeća neovisnosti kontinuirano je kreirana po očekivanjima velikih sustava kojima je profit u prvom planu, a ne ravnomjerni razvoj državnog teritorija i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

 Iako je i Europska komisija u programskom razdoblju do 2020. naglasak stavila upravo na jačanje obiteljskih gospodarstava i vraćanje života u ruralna područja svjedočeći to i izdašnim financijskim omotnicama (Hrvatskoj raspoloživo više od dvije milijarde eura) namijenjenim za nove investicije, mi smo opet pogodovali kapitalu nagradivši ga golemim potporama u rasponu od pet do gotovo 170 milijuna kuna. Neovisno o tomu tko će u novom mandatu stolovati na Markovu trgu za nadati se da su "mostovci" ipak snažno protresli političku scenu te da će od toga profitirati mnogi sektori, ne samo poljoprivreda. Pusta sela nisu samo gospodarski već su postala i geostrateški problem. Iako se u Ličko-senjskoj županiji ne koristi više od 100 tisuća hektara u vlasništvu države još nijednom premijeru nije palo na pamet da te površine isparcelira i daruje, recimo stočarima uz uvjet da se 20-30 godina bave tovom junadi, ovaca ili koza. 

Komentirajte prvi

New Report

Close