Suzana Varošanec
Suzana Varošanec

Lista poreznih dužnika spas, ne bauk

KOMENTARI 23.2.2012. 22:00

Ministra financija Slavka Linića zanima samo učinkovita naplata, što znači da tvrtke i obrtnici imaju novu šansu potpisati s Poreznom upravom novi reprogram

Iako iz ormara Porezne uprave ispadaju kosturi u vidu poreznih dugova koji su šamar za sve uredne platiše poreza, važno je reći da objava njihovih imena zapravo nije otvaranje fronte prema dužnicima nego pokušaj savezništva u plaćanju. Ministra financija Slavka Linića u toj priči zanima samo učinkovita naplata, što znači da tvrtke i obrtnici imaju novu šansu potpisati s Poreznom upravom novi reprogram.

Onoga koji u tome ne pronađe računicu čeka stečaj, koji postaje osobni izbor. Država ima mnogo veći problem i s poreznim obveznicima i s poreznim tijelima nego što se to moglo očekivati. Pokazala je to porazna porezna bilanca naplate “imovine”, kao i struktura nenaplaćenih javnih obveza po svim stavkama. Upućeni tvrde da su 42 milijarde poreznih dugova tek blaža verzija te da je Linić izračunao da se stvoreni dug državi penje na 52 milijarde. To je gotovo pet puta više od blokada poreznih dužnika koje iznose ukupno skromnih 11 milijardi kuna. Očit je nerazmjer od 40ak milijardi. Tu brojku ne može bitno popraviti ni podatak da se porezna tijela u ovrsi i reprogramu skrbe o četiri milijarde. Ona upozorava na enormne propuste u redovima poreznika koje navodno Linić i smatra odgovornima. Otkriće tako visoka duga državi i problematična brojnost dužnika (1,7 milijuna) navodno su prepali i samog ministra. Stoga je od Vlade dobio zeleno svjetlo za javnu objavu imena poreznih dužnika. Svako skrivanje registranih dužnika države izložilo bi i Linića i Vladu. Od mogućih krimena u poreznoj naplati vjerojatno je najopasnija tolerancija poreznih tijela za veći broj dužnika s velikim iznosima, što znači da nešto tanjim prihodima od poreza nisu uzrok samo recesija i nelikvidnost. Tko je bio amnestiran od prisilne naplate, pokazat će javni registar dužnika. Sve okolnosti idu na ruku Liniću, a već donose saveznike, uključujući porezne i ustavne stručnjake. Očekivati je da će rasti front za podršku Vladinoj odluci da sve dužnike stavi na internet, ali i otpori iz redova dužnika. Prerano je za odgovore na otvorena pitanja u rasponu od odgovornosti u redovima poreznika do političke korupcije i pokroviteljstva neplatišama, u što sumnjaju neki saborski zastupnici. No, uz dužničku, potrebna je, tvrde mnogi, i javna lista pripadajućih poreznih referenata.

  1. Ključne riječi
  2. Porezna uprava RH
  3. RHMF (Republika Hrvatska Ministarstvo financija)
Komentari ( 11 )
  1. Pero7
    Pero7 18:25 26.2.2012.


    BAKICAAA,

    kako možete sumnjati u našu ravnateljicu Porezne uprave ?
    Ma nebi ona .
    Zar vam nije dovoljno da je gospođa iz SDPa i da ju je osobno izabrao Slavko Linić ?

    Osim toga , Hrvatska još ni propala .
    Još ima vremena do 100 dana .

    http://www.vecernji.hr/felix-1330124400 [vecernji.hr]

  2. macronet
    macronet 13:06 26.2.2012.

    Ako izuzmemo kriminalne aktivnosti (a one su počesto pod okriljem politike - bilo visoke, bilo lokalne - kada se radi o gospodarstvu, nemogućnost naplate poreza uzrokuje neprimjeren model.
    Trgovačko društvo ima obvezu plaćanja PDV-a ali i dobiti na račune koje nije naplatilo.( I vrapci an grani pjevaju o tome). Nenaplata povlači zateznu kamatu.
    Koje trgovačko društvo se može izvući iz ovih elementarnih problema?
    Sigurno ne ono koje ima temeljni kapital od 20.000 kn.
    Obrti imaju paušal koji ima daleko veći efekt od samog paušala.
    Iako bi obrt trebao imati olakšan način poslovanje ispada da “ekvivalent temeljnog kapitala” za obrte iznosi 50.000 kn.
    A što se Porezne uprave tiče, danas sam vidio opomenu za dug koji kontrolira Porezna uprava a dug je star 5 godina. Rok za plaćanje je osam dana ili slijedi ovrha.

  3. macronet
    macronet 13:02 26.2.2012.

    Ako izuzmemo kriminalne aktivnosti (a one su počesto pod okriljem politike -bilo visoke, bilo lokalne - kada se radi o gospodarstvu, nemogućnsot naplate poreza uzrokuje neprimjeren model.
    Trgovačko društvo ima obvezu plaćanja PDV-a ali i dobiti na račune koje nije naplatilo.( I vrapci an grani pjevaju o tome). Nenaplata povlači zateznu kamatu.
    Koje trgovačko društvo se može izvući iz ovih elementarnih problema?
    Sigurno ne ono koje ima temeljni kapital od 20.000 kn.
    Obrti imaju paušal koji ima daleko veći efekt od samog paušala.
    Iako bi obrt trebao imati olakšan način poslovanje ispada da “ekvivalent temeljnog kapitala” za obrte iznosi 50.000 kn.
    A što se Porezne uprave tiče, danas sam vidio opomenu za dug koji kontrolira Porezna uprava a dug je star 5 godina. Rok za plaćanje je osam dana ili slijedi ovrha.

  4. Klikni za ostale komentare na temu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh