Na nedavnom okruglom stolu Kluba profesionalaca za ljudske resurse u informacijskim tehnologijama Davor Majetić, donedavno prvi čovjek Microsofta Hrvatska i sada predsjednik Uprave Atenta, upozorio je na to da u IT sektoru još radi 40 posto ljudi koji nisu za to školovani i da se moraju sve više plaćati i loši informatičari.

Zasad su u visoko stručno educiranje ušle samo dvije tvrtke: 2006. Intus informatika osnovala je Visoku školu za informacijske tehnologije, a ove akademske godine počinje raditi Algebrina Visoka škola za primijenjeno računarstvo. Obje škole imaju brucoša koliko ih je prije pet-šest godina upisivao zagrebački studij računarstva Veleučilišta u Splitu, a u međuvremenu su potrebe za programskim i sistemskim inženjerima narasle. Ako su ti kadrovi tako deficitarni, kako to da nema više ulazaka privatnog kapitala u visoko obrazovanje informatičara? Stvaranje takvih škola skuplje je nego ekonomskih, ali zar oni koji vape za informatičarima ne mogu prikupiti milijun i pol kuna? Najvjerojatnije se osnivanje takvih škola smatra neisplativim i zbog toga što je IT sektor u Hrvatskoj preusitnjen. Pojednostavljeno: imaju li male i mikro tvrtke i potrebe za planiranje kadrova – koje je moguće samo na temelju čvrstih planova razvoja, o kojima, pak, mogu govoriti tvrtke tipa Atento informacijski servisi, nastale udruživanjem Gisdate, Spana i Versa. Čini se da će se potreba da tvrtke – primjerice, kroz konzoricij – osnivaju visoka stručna učilišta razviti kada dođe do okrupnjavanja u sektoru ili usporedo s tim procesom.