Zračne luke u Tallinnu i Rigi obnovljene su i dijelom dograđene korištenjem strukturnih fondova.
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u posljednje se vrijeme opasno bacio u koncesioniranje. Ako ne otvara nove natječaje za dodjeljivanje koncesija, kao što će to, izgledno, učiniti s autocestama, onda brani već sklopljene ugovore kao u slučaju Zračne luke Zagreb (ZLZ). U oba slučaja problem je u novcu.
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u posljednje se vrijeme opasno bacio u koncesioniranje. Ako ne otvara nove natječaje za dodjeljivanje koncesija, kao što će to, izgledno, učiniti s autocestama, onda brani već sklopljene ugovore kao u slučaju Zračne luke Zagreb (ZLZ). U oba slučaja problem je u novcu.
U prvome će se autoceste dati u koncesiju s izlikom plaćanja kreditnih zaduženja koja dogodine stižu na naplatu. U drugome slučaju koncesionar još nije dao jamstvo da ima novac koji će mu omogućiti početak radova. Bez obzira na sve, ministar zdušno zagovara koncesije u oba slučaja.Odličan je to primjer koji pokazuje što se događa kad vodstvo države nema viziju razvoja, odnosno kada su fiskalna disciplina i prodaja dobara jedini načini za namicanje novca. Zato ministru njegovi suvladari ne prigovaraju zbog odluka koje bi mogle imati dugotrajne negativne posljedice.Zračna luka Zagreb dana je u koncesiju na 30 godina konzorciju ZAIC, s obvezom gradnje novog putničkog terminala i upravljanja postojećim.
Ugovor je sklopljen prije više od godinu dana, a ZAIC još nije ponudio jamstva da će osigurati 190 milijuna eura kojima će graditi terminal za 3,5 milijuna putnika godišnje. Ovdje nije riječ samo o tome da je najveća nacionalna zračna luka socijalističko ruglo, već o činjenici da povećanje kapaciteta otvara prostor za povećanje broja zrakoplova, putnika, kompanija, što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo.Zabrinjava me svepristupni trend koncesioniranja nekretnina u državnom vlasništvu sumnjivim koncesionarima, a u većem su dijelu mogle biti sagrađene ili obnovljene korištenjem EU fondova, posebice sada, kada je Hrvatska punopravna članica EU i raspolaže znatno većim sredstvima nego u pretpristupnom razdoblju.
Zračne luke u Tallinnu i Rigi obnovljene su i dijelom dograđene korištenjem strukturnih fondova. Posrijedi su bili projekti vrijedni od nekoliko desetaka do više stotina milijuna eura, od kojih je gotovo 85% financirala EK. Očito su studije izvedivosti pokazale da ti projekti imaju smisla jer ih u suprotnome Komisija ne bi odobrila. Zračna luka u Budimpešti pak dana je u koncesiju, ali je iznos koji je država uprihodila tim poslom u relativnom omjeru bio znatno veći od onoga što će uprihoditi Hrvatska. Zbog svega navedenog, nameći se dva pitanja: Ima li ministar plan B u oba slučaja? Ima li Vlada u Planu 21 točku 22 u slučaju da ti potezi ne osiguraju sanaciju dugova? Najtragičnije od svega jest to što, ako se ovako nastavi, Hrvatska uskoro neće imati što prodati ili dati u koncesiju…
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Plesu fali pista 2.
Letovi su obično grupirani ujutro i popodne oko 14 sati prema Njemačkoj i Francuskoj kao hubovima za svijet i druge kontinente.
U sredini nema letova za odlazak jer nema kapaciteta(jedna pista) koja se koristi za manje frekventne letove.
Ma potrebna je izgradnja, samo zbog brendiranja.
Pošto je CA u sklopu Star Alliance-a i trebala bi imati po klasama(Senatorski i HON Circle) lounge za business klasu – imaju stari tv i voće unutra.
Nitko niti ne ulazi pa se izbjegava Pleso kao hub jer nema adekvatne kapacitete. Restoranje onaj na samom gateu koji nudi sendviče – pa to je smiješno.
Tko god putuje business klasom ili višom, ili/i ima ove kartice tj privilegije nece ici na Pleso.
Prestiž je danas bitan, Frankfurt ima cijeli trminal za skupljače bodova sa SEN ili HON klasom.
Tko god je bio tamo na njihovim terminalim u toj klasi zna ponudu(od cigar bara do tuševa i masaža i mislim da je to bitno na dugom putu).
Naravno, sa 3 milijuna godišnje putnika nemoguce je to raditi sa jednom pistom.
Inače, ako malo izračunate, Pleso ima po m^2 prostora više putnika godišnje nego najzaposleniji aerodrom u EU – London Heathrow. – a oni grade novi terminal.
Apsolutno, domach. Svakako podrzavam aerodrom, to cijelo vrijeme govorim lokiju.
Da bi ti uopce privukao neke nove zracne kompanije i ponudio neke nove rute, prosirenje je apsolutno nuzno.
Takoder, s ponudom novih linija i veceg broja kompanija, kao i moguce nizim cijenama, dobit ces nove putnike. Aerodrom je dugorocna investicija.
Kao sto kazes, aerodrom je neadekvatan na mnogo nacina.
Sto se tice cesta, za pocetak je trebalo graditi samo neke rute, a za ostatak cekati EU fondove recimo.
Izgleda da ovdje ima komentatora koji nikada nogom nisu kročili na Pleso, a o čitanju nekih relevantnih članaka i statistika da ne govorim. Reći da Pleso ne može povećati broj putnika je apsurdnije od izjava velikih mudrijaša koji su tvrdili da autoceste nemaju smisla ili da ne treba graditi druge cijevi tunela Sveti Rok. Takvima preporučam neka se ovih dana provozaju po autocestama do mora i zamisle kakve bi tek gužve bile da se nisu napravile takve autoceste i tuneli. Naravno, ti isti misle da je broj turista porastao sam po sebi i da su ti turisti toliko blesavi da bi se bez problema vozili i 10 sati od Zagreba do Splita po starim cestama (to je poprilično optimistično vrijeme uz ovakav promet i u slučaju da u međuvremenu nisu otvorene nove cijevi).
Plesu je potrebno proširenje i uređenje, to će sigurno potvrditi svaki prometni stručnjak, isto kao što će svaki stručnjak potvrditi da će i Zagreb i Hrvatska od toga imati velike koristi. Velikim statističarima jedina će računica biti je li isplaćena svaka lipa od gradnje, što je smiješan način računanja kod gradnje prometne infrastrukture, jer su koristi goleme izvan “kruga aerodroma”. A da je ovo s gradnjom i financiranjem izgubilo svaki smisao, naravno da je, pa gradnja se odgađa već godinama. Vide da mogu zavlačiti, pa to i rade. Da imaju ozbiljnije sugovornike s druge strane i oni bi se ozbiljnije ponašali.
Plesu fali pista 2.
Letovi su obično grupirani ujutro i popodne oko 14 sati prema Njemačkoj i Francuskoj kao hubovima za svijet i druge kontinente.
U sredini nema letova za odlazak jer nema kapaciteta(jedna pista) koja se koristi za manje frekventne letove.
Ma potrebna je izgradnja, samo zbog brendiranja.
Pošto je CA u sklopu Star Alliance-a i trebala bi imati po klasama(Senatorski i HON Circle) lounge za business klasu – imaju stari tv i voće unutra.
Nitko niti ne ulazi pa se izbjegava Pleso kao hub jer nema adekvatne kapacitete. Restoranje onaj na samom gateu koji nudi sendviče – pa to je smiješno.
Tko god putuje business klasom ili višom, ili/i ima ove kartice tj privilegije nece ici na Pleso.
Prestiž je danas bitan, Frankfurt ima cijeli trminal za skupljače bodova sa SEN ili HON klasom.
Tko god je bio tamo na njihovim terminalim u toj klasi zna ponudu(od cigar bara do tuševa i masaža i mislim da je to bitno na dugom putu).
Naravno, sa 3 milijuna godišnje putnika nemoguce je to raditi sa jednom pistom.
Inače, ako malo izračunate, Pleso ima po m^2 prostora više putnika godišnje nego najzaposleniji aerodrom u EU – London Heathrow. – a oni grade novi terminal.
Ova gđica/gđa Vela je poznata po svom prosipanju pameti. Piše da je “konzultantica za EU fondove”. Dajte navedite koliko sredstava i za koje projekte ste vi gosp. Vela uspjeli dobiti sredstva iz EU fondova?? Malo mi je čudno jer se u sve razumijete od poljoprivrede do zračnih luka za sve znate što je najbolje i da će se upravo uz Vašu pomoć ista sredstva lakoćom namaknuti. Ako se već hoćete baviti “konzultacijama” dajte prvo naučite ne miješati kruške i jabuke. Ako ste stvarno toliko dobri da za sve što pišete znate nabaviti novac onda pokažite to javno da vidimo za što ste Vi to uspjeli pribaviti sredstva? Ili lakše koliko je tvrtka u kojoj radite realizirala sredstava iz EU fondova??Razgovarao sam s jednim njemačkim konzultantnom i čovjek mi je rekao da još nije upoznao konzultanta koji se u sve razumije i svime bavi. Tvrtka u kojoj radi je izvrtila preko 3 MLRD Eura (milijarde) EUR iz EU fondova. Hvala!
Uključite se u raspravu