Ako recesija nastupi već 2020. Fed neće moći značajno smanjiti kamatne stope

Autor: Martin Feldstein , 05. studeni 2018. u 21:59

Alternativa je pouzdati se u fiskalni stimulans, postignut poreznim rezovima ili povećanjem potrošnje, no uz godišnje proračunske deficite u iznosu od 1 trilijuna dolara i državnog duga koji se približava 100% BDP-a, bilo bi s političkog aspekta teško provesti paket stimulansa.

Standard and Poor’s 500, indeks cijena dionica 500 najvećih kompanija, zabilježio je mahnite fluktuacije tijekom 2018. godine, ali se vratio gotovo na istu razinu na kojoj se nalazio početkom godine.

Izostanak neto pada za ovu godinu odražava kombinaciju rasta korporativne dobiti i 12% pada odnosa cijene dionica pri zatvaranju burze i dobiti po dionici. A pad odnosa cijene dionica i dobitka naznaka je izgledne evolucije cijene dionica tijekom sljedećih nekoliko godina.

Odnos cijene i zarade po dionici (P/E) trenutačno premašuje svoje prethodno zabilježene prosječne vrijednosti za 40%. Njegov rast odražava vrlo niske kamatne stope koje prevladavaju od kada su američke Federalne rezerve srezale kamatne stope na savezna sredstva na razinu blizu nule 2008. godine.

Međutim, uz povećanje dugoročnih kamatnih stopa, cijene dionica bit će manje privlačne ulagačima i doći će do njihovog pada.

Dvostruko veći javni dug

Ključan znak toga je da se prinos na desetogodišnje državne obveznice SAD-a udvostručio tijekom prošle dvije godine.

No, s malo iznad 3%, on je još uvijek jedva iznad stope inflacije, koja je u prosjeku iznosila 2,9% tijekom prošlih 12 mjeseci. Tri sile uzrokovat će nastavak rasta dugoročnih kamatnih stopa. Prije svega, Fed povisuje kratkoročne kamatne stope na savezna sredstva i predviđa da će ih povisiti s malo iznad 2% na oko 3,5% do kraja 2020. Nadalje, vrlo veliki predviđeni deficit proračuna uzrokovat će porast dugoročnih kamatnih stopa kako bi naveo ulagače na apsorpciju povećanog volumena državnog duga. Prema Kongresnom uredu za proračun, volumen javnog duga porast će s oko trenutačnih 15 trilijuna dolara na gotovo 30 trilijuna dolara do kraja desetljeća. Treće, vrlo niska stopa nezaposlenosti koja je trenutačno u padu uzrokovat će ubrzanje inflacije. Ulagači će zahtijevati veće prinose na obveznice kako bi kompenzirali posljedični gubitak kupovne moći.

Ne bi bilo iznenađujuće kad bi kamatna stopa na desetogodišnje državne obveznice SAD-a dosegla 5% ili čak i premašila tu razinu tijekom sljedećih pet godina. Uz stopu inflacije od 3%, realna vrijednost prinosa vratit će se na normalnu prethodno zabilježenu razinu od preko 2%.

Pad potrošnje kućanstava

Ta normalizacija desetogodišnje kamatne stope mogla bi uzrokovati vraćanje odnosa cijene i zarade po dionici (P/E) na prethodne referentne vrijednosti. Pad tog intenziteta, s trenutačne razine od 40% iznad prethodnog prosjeka, uzrokovao bi pad bogatstva kućanstava za oko 8 trilijuna dolara. Prethodan odnos između bogatstva kućanstava i osobne potrošnje implicira da će godišnja razina potrošnje kućanstava zabilježiti pad od 1,5% BDP-a. Taj pad potražnje kućanstava i inducirani pad poslovnih ulaganja, pogurnuli bi gospodarstvo SAD-a u recesiju. Većina recesija u Sjedinjenim Američkim Državama bile su relativno kratkotrajne i plitke, s trajanjem manjem od godine dana, računajući razdoblje između početka recesije i datuma s kojim počinje oporavak. Recesija koja je započela 2007. godine bila je znatno duža i dublja zbog kraha financijskih institucija. Brži i robusniji oporavci koji su okarakterizirali većinu prethodnih recesija odražavali su agresivnu protucikličku monetarnu politiku Federalnih rezervi, kojom su vrlo oštro srezane kratkoročne kamatne stope.

Neprivlačni izgledi

Međutim, ako recesija nastupi već 2020. godine, američki Fed neće biti u poziciji u kojoj bi mogao značajno smanjiti kamatne stope na savezna sredstva. Doista, Fed trenutačno predviđa da će kamatne stope na savezna sredstva do kraja 2020. godine biti ispod 3,5%. U tom slučaju, monetarna politika ne bi bila sposobna za borbu s gospodarskom recesijom.

Alternativa je pouzdati se u fiskalni stimulans, postignut poreznim rezovima ili povećanjem potrošnje. No, uz godišnje proračunske deficite u iznosu od 1 trilijuna dolara i državnog duga koji se približava 100% BDP-a, bilo bi s političkog aspekta teško provesti paket stimulansa.

Posljedično, izgledno je da će sljedeća gospodarska recesija biti dublja i duža nego što bi to inače bio slučaj. Ako se vlada u tom trenutku odluči za provedbu fiskalne politike, budući omjer duga i BDP-a porast će dodatno preko 100% BDP-a, što će dovesti do još većeg rasta dugoročnih kamatnih stopa. To nisu privlačni izgledi. v

© Project Syndicate, 2018.

Komentirajte prvi

New Report

Close