Svjesni smo da istječe vrijeme prodaje usluge dorade u Hrvatskoj i u tom poslu ostat će samo neke naisplativije grupe proizvoda, a sve drugo mora otići na jeftinija tržišta, prognozirala je prije nekoliko godina Nada Zver, višegodišnja direktorica tvornice cipela Ivančica iz Ivanca. Međutim, do danas to se nije desilo tvornici na čelu koje se nalazi iako i ona ima većinu kapaciteta u lohnu. Nastupio je obrat pa je Ivančica u posljednjih godinu dana pokraj Banja Luke, gdje ima vlastiti pogon, zaposlila 30 radnika i planira ih ukupno imati 200. Prema informaciji Josipa Zidanića, zamjenik predsjednice Sindikata tekstila, kože, gume i obuće pogon u BiH neće imati utjecaja na smanjenje broja zaposlenih u Ivancu i u njemu se neće raditi dorada, nego cipele vlastite robne marke, dječje papuče Froddo. Ivanečka tvornica cipela ima gotovo šezdesetgodišnju tradiciju o čemu je “bespredmetno govoriti jer od nje se ne može živjeti i naša povijest na globalnom svjetskom tržištu zaista nikome ništa ne znači”, rekla je Zver. Ivančica je godinama radila na kolekciji svojih brendova Froddo i Boogaloo iako su doradni poslovi bili pretežna orijentacija. “Zanimljivi smo zbog blizine europskog tržišta, pouzdanosti i fleksibilnosti, ali je pitanje koliko dugo ćemo izdržati u sve jačoj konkurenciji jeftinog tržišta dorade pa je zato potrebno ubrzati razvoj vlastitih proizvoda i osvajati nova tržišta”, nastavlja direktorica. Priznala je također kako su još slabo zastupljeni na tržištima bivše države koja su cilj Ivančici jer “na razvijena tržišta teško je ući, na njima je sve raspoređeno, pozicionirane su poznate marke, formirane navike potrošača i pitanje je što se može ponuditi bolje od drugih.” Zver smatra također kako je vrlo upitno govoriti o uspješnom rukovođenju u industriji obuće u Hrvatskoj u uvjetima vrlo niske stope profita i vrlo niskih plaća. Ivančica stalno zapošljava velik broj radnika što je otežavajuća okolnost u današnjim prilikama jer lakše je manjim i srednjim poduzetnicima. Oni se mogu prije nositi s troškovima i uklopiti u tržišnu utakmicu boreći se s jeftinom konkurencijom iz Turske, Kine ili neke druge države.

Stoga više od 700 zaposlenih u Ivančici, većinom žena, dijeli sudbinu onih branši primanja kojih su i 50 posto manja od prosječnih u gospodarstvu. Prema državnoj statistici, u travnju ove godine prosječna neto plaća u obućarskoj industriji iznosila je 2435 kuna, a bruto 3320 kuna, što je po satu neto plaća od 14,49 i bruto od 19,76 kuna. Ukupno, u obućarskoj industriji u Hrvatskoj radi 6800 zaposlenih u 160 poslovnih subjekata, dok ih je u tekstilnoj ostalo više – 28.300 radnika. No za razliku od tekstilne industrije, po plaćama i problemima gotovo indentične obućarskoj, za proizvodnju kože i obuće nema razvojne strategije. U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva strategija za tekstilnu industriju koja se odnosi na petogodišnje razdoblje gotova je i pitanje je dana njezine objave, dok se ona za obuću još izrađuje. Ali bez obzira na taj dokument, opstanak tvrtki s većim brojem zaposlenih je najteži pa se i za tekstil predviđa smanjenje broja radnika između dvije i dvije i pol tisuće kroz dvije do tri godine. Zidanić kaže da će od toga oko tisuću i pol otići u mirovinu dok se za ostatak predviđa da će kroz fluktuaciju radne snage napustiti ovu djelatnost. Potrebe reduciranja broja zaposlenih u tekstilnoj industriji svjesne su bile sve strane radne skupine koja je sastavljala strategiju pa su tako predstavnici sindikata i poslodavaca, kažu, imali jednu od rijetkih stavki u kojoj su se složili. Za industriju kože i obuće sigurno će se od prijedloga u strategiji razvoja naći kao i kod tekstila, stare teme poput postupnog brisanja lohn poslova uz istodobno traženje i jačanje robnih marki, uz one nešto novijeg datuma kao što su osnivanje klastera, državni poticaji, traženje tržišnih niša, osnivanje posebnih agencija iz kojih bi se koordinirao cjelokupan razvoj ili stvaranje zajedničkih distribucija prema trećim tržištima.

Klaster Hrvatska cipela

Dana 29. prosinca 2004. u Trgovačkom sudu u Varaždinu registriran je Cluster Hrvatska cipela koji je osnovalo 7 proizvođača. Naknadno je pristupilo nekoliko članica i danas u njemu se nalaze: Borovo Kožna obuća, Vukovar, Galko, Mali Bukovec, Gumaplast, Mikleuš, Ivančica, Ivanec, Kott, Varaždin, Meiso, Goričan, Sloga, Koprivnica, Viko, Varaždin i Viviani, Zagreb (kožara Psunj). U 2005. godini Ministarstvo gospodarstva dodijelilo je klasteru poticaje u iznosu od 220.000 kuna, a u 2006. od 250.000 kuna. Ministarstvo na godišnjoj razini prati ispravnost utroška dodijeljenih poticaja temeljem studije opravdanosti i druge dokumentacije, rekao je glasnogovornik ministarstva Domagoj Vričko.