Željko Kerum trgovine prodavao bez znanja Hypo banke, slijedi tužba?

Autor: Danijela Jozić / VLM , 21. listopad 2012. u 22:01
Željko Kerum ima sve više razloga za brigu

Mukama nema kraja jer su na splitski Trgovački sud stigla već četiri zahtjeva za otvaranje stečaja nad tvrtkom Kerum.

Je li splitski gradonačelnik i poduzetnik Željko Kerum dio po dio trgovačke tvrtke Kerum d.o.o. prodavao bez znanja Hypo Alpe-Adria banke iz Klagenfurta? Ako je pribjegao takvom scenariju, o čemu se u posljednje vrijeme šuška na domaćoj poslovnoj sceni, vrlo je vjerojatno da će uslijediti tužba austrijske banke. Upućeni u priču o Kerumovim poslovnim problemima i akrobacijama tvrde da to nije jedina banka koja će zbog tog poteza tužiti Željka Keruma.

Naime, Hypo banka iz Klagenfurta glavni je kreditor izgradnje Kerumova hotela Marjan, a dug prema toj banci navodno premašuje 34 milijuna eura. Jamac za kredite prema austrijskom Hypu bila je tvrtka Kerum d.o.o., trgovački lanac čije je poslovanje Željko Kerum, upravo zbog straha od blokade Hypo banke, nedavno prebacio na tvrtku Kerum trgovina d.o.o. Gostujući nedavno u emisiji "Nedjeljom u 2", Željko Kerum je rekao kako je na taj potez između ostalog bio prisiljen kako ne bi ostao dužan dobavljačima. Istodobno, Kerum već neko vrijeme u dijelovima prodaje trgovački biznis. Tako je dio trgovina najprije kupio splitski Tommy, zatim zagrebačka Prehrana te prošlog mjeseca Gavrilović, Ribola i Studenac. Ključno je pitanje u toj priči: koja je onda uloga tvrtke Kerum d.o.o. kao jamca prema Hypo banci? Na pitanje koje je Poslovni dnevnik uputio u Hypo banku Klagenfurt, ovako su nam odgovorili: "Ova je poslovna situacija još u tijeku i zbog toga je ne možemo komentirati."

Željko Kerum, koji nije odgovarao na naše telefonske pozive i SMS poruke, u HTV-ovoj je emisiji rekao da je dijelove maloprodaje počeo prodavati upravo kako bi mogao nastaviti servisirati banke. Na telefonske pozive nije nam odgovarao ni Kerumov brat Jure Kerum, koji je nedavno postao direktor tvrtke Kerum d.o.o. Njega su sredinom rujna posjetili Globusovi reporteri kojima je na neki način priznao kako se nalazi u ulozi kriznog menadžera kako bi pomogao bratu i obitelji. Nije im, doduše, htio govoriti konkretnije o odnosu s Hypo bankom. "Sutra Jurica ustaje u četiri sata i ide u Klagenfurt. Pitagora ima svoj poučak, ali Jurica ima svoj", bilo je jedino što je tada rekao. Jedan zagrebački odvjetnik nam je pojasnio kako u 99 posto slučajeva banke u ugovorima o kreditiranju jasno naznačuju da je jamcu zabranjeno svako bitno umanjivanje vrijednosti imovine. "To se može učiniti u dogovoru s bankom, ali samo ako se na taj način rješava dio obveza po kreditima", objašnjava nam naš sugovornik.

U međuvremenu su na Trgovački sud u Splitu stigla već četiri zahtjeva za otvaranjem stečaja nad tvrtkom Kerum. Prvi je takav prijedlog, i to zbog duga od 200.000 kuna, podnijela tvrtka Lola Ribar. Druga su dva prijedloga, kako nam je potvrđeno na Trgovačkom sudu, stigla od makedonske tvrtke Ezimit. Jedan je predala njihova tvrtka iz Štipa, drugi zagrebačka podružnica. Najnoviji zahtjev, 16. listopada, za otvaranje stečaja nad Kerumom stigao je od tvrtke Perfa Bio, poznatog proizvođača jaja iz Donje Stubice. Poznato je i da je Kerum (čiji je posljednji službeno evidentirani dug prema dobavljačima onaj iz poslovnog izvješća za 2011. godinu, a iznosi 238 milijuna kuna) ostao dužan i tvrtki Sardina iz Postira. U pitanju je dug od 700.000 kuna. Iako se šuškalo da će i oni zatražiti stečaj Keruma, umjesto toga su preko javnog bilježnika pokrenuli ovrhu, na koju je Kerum uputio prigovor.

Iznosi koje od Keruma potražuju

Lola Ribar d.d. Zagreb
208.067,58 kn

Ezimit d.o.o. Zagreb  146.985,30 kn

Ezimit Grup, Štip, Makedonija
66.846,00

Perfa – Bio d.o.o., Donja Stubica
432.535,72 kn

Komentari (2)
Pogledajte sve

– ako nije znao MRŠIĆ, ako nije znao OSTOJIĆ, ako nije znao Polančec, ako nije znao…………, zašto bi Kerum trebao znati

– na kraju krajeva, za razliku od gore spomenutih ipak se radi o privatnoj imovini

– a kako je isti došao do novca, e to bi netko mogao znati

Naslađivati se Kerumovim problemima, vjerujem da nije cilj ovog priloga. Tada bi ovaj prilog bio svojevrsni poziv na linč! Pod pretpostavkom na objektivnu informaciju, ovaj prilog nije dovoljno naglasio a implicite je spomenuo, nešto o toksičnom zaduživanju.
Naime, ako je Kerumova obveza( odnosno njegovih društava) cca 34 mio eura, a imovina, kako je on negdje izjavljivao, cca 500 mio eura, onda se meni postavlja pitanje o toksičnosti kreditiranja!
Upravo toksičnost kredita prisiljava kreditoprimaoce, da u spašavanju čine prekršaje koji ih potom opterećuju. Tako se kreditoprimaoce optužuje za nepoštivanje ugovornih obveza a da pri tom sam ugovor kao takav nije objektivno valoriziran i zanemaruje se upravo toksičnost samog ugovora o kreditu.
Prema mojim spoznajama i iskustvima, najčešće se toksičnost kredita upravo skriva u institutu JAMSTVA, a zatim u institutu SPOREDNIH OBVEZA, odnosno SEKUNDARNIH OBVEZA na koje pristaje kreditoprimaoc.
A ako i dođe do spora u ovom konkretnom slučaju, mislim da je velika šansa upravo ovdje dokazati i pokazati toksičnost kredita. Ne treba zaboraviti da često bankari u svojoj umišljenosti i svom podcjenjivanju kreditoprimaoca, kreditoprimaocu za garanciju uzimaju „kožu sa leđa“, zaboravljajući pri tome kako se time uvaljuju u toksično polje!

New Report

Close