Na dnevnom redu izvanredne sjednice Sabora nalazi se i konačni Prijedlog zakona o stečaju potrošača, no njegova će primjena dočekati novu Vladu koju će prema najavama Hrvatska dobiti u prosincu.

Prema prijedlogu, on će stupiti na snagu 1. siječnja 2016., a do tog roka  ,sudeći prema najavi ministra pravosuđa Orsata Miljenića, Vlada planira provesti edukaciju povjerenika, djelatnika savjetovališta i sudaca, i kampanju o važnosti Zakona o stečaja potrošača. Koliko je to sretan trenutak s obzirom na izbore, prosudite sami, čest je komentar na koji smo naišli. Inače, konačni zakonski prijedlog razlikuje se u odnosu na prethodni, i to zbog niza dopuna nakon što su svi prijedlozi iz rasprave u Saboru te na saborskim tijelima na Vladi usvojeni.

Kreiranje, pak, hrvatskog zakonskog modela osobnog bankrota tiče se ustvari mandata tri Vlade: krenulo je u mandatu Kosoričine Vlade, no u završnici svojeg mandata novi zakon donosi Milanovićeva u trenutku kad su dugovi iz osnova koje se prisilno ne mogu naplatiti kod fizičkih osoba premašili 34 milijarde kuna, dok iduće godine posao čeka i novu Vladu. Da bi novi sustav u cijelosti profunkcionirao bit će potrebno donijeti još desetak važnih pravilnika, što je posao do kraja siječnja za novog ministra pravosuđa.

U istom roku i novu Vladu čeka donošenje Uredbe kojom će se regulirati pravila po kojima će Općinski sudovi – nadležni za sudsku fazu postupka – određivati nagradu za rad povjerenika. U nizu novosti prednjači rješenje po kojem će, uz Finu, i drugi moći dobiti dozvolu za savjetovalište, što je prilika i za udrugu "Blokirani", ali na osnovu pravilnika koji će regulirati uvjete za dobivanje dozvole i način rada savjetovališta.

Napušteno je rješenje prema kojem se sredstava za namirenje osnovnih životnih potreba i troškova stanovanja određivati na prijedlog povjerenika, uz odgovarajuću primjenu posebnog propisa kojim se uređuju prava iz sustava socijalne skrbi. Umjesto toga, sredstava za primjereni životni standard određivat će sud prema iznosu koji je izuzet od ovrhe u slučaju kada se ovrha provodi na plaći ovršenika. Saborski Odbor za pravosuđe upozorio je i na mogući problem pojavljivanja velikog broja predmeta na sudovima, ukoliko izostane sklapanje izvansudskog sporazuma, no Miljenić tvrdi da to neće biti slučaj jer Općinski sudovi bilježe smanjenje predmeta.