Svima nam je jasno da Dubrovčani trpe zbog gostiju s kruzera i da ljeti ne mogu normalno živjeti zbog gužvi, ali nije istina da nema koristi.

Od tih gostiju živimo i mjesecima nakon što odu, kaže na početku ovogodišnje sezone kruzera u Dubrovniku taksist Božo Miletić. "Samo je taksi do grada 70 kuna. Većina ide na gradske zidine, za koje je ulaz sto kuna, popiju barem kavu, a mnogi sigurno kupe i neki suvenir. Uvjeren sam da u prosjeku potroše 30-40 eura", govori iz iskustva naš sugovornik. Ove će sezone, međutim, gostiju s kruzera opet biti manje. U rekordnoj 2013., zapamćenoj po nesnosnim gužvama, kad se u danu Dubrovnikom znalo tiskati po 16.000 gostiju s kruzera i još barem toliko stacionarnih, bilo ih je čak 1,06 milijuna. Lani je broj pao na oko 850.000, a sada ih se očekuje još desetak tisuća manje.  

"Lani su neki brodari jednostavno promijenili rute i napustili istočni Mediteran. Ove će nam pak sezone pristajati 592 kruzera i bit će dvadeset ticanja više, ali riječ je o manjim brodovima pa će i gostiju biti manje. Slično je na cijelom Mediteranu otkako je Venecija postavila ograničenja vezana uz veličinu kruzera. Ta je odluka na koncu povučena, ali u međuvremenu su se i s Mediterana uglavnom povukli megakruzeri s pet-šest tisuća putnika", objašnjava Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, koja u 2015. od kruzera očekuje 21 milijun kuna. Lani je Lučka uprava uprihodila 22 milijuna kuna, a rekordne 2013. oko 24 milijuna. Kakve pak sam Dubrovnik ima koristi, nitko ne zna u kunu točno.

"Grad nema direktnih prihoda od kruzera, ali neposredni su benefiti višestruki; poput najma javnih površina koje ugostitelji plaćaju Gradu, poreza na potrošnju na pića, posjeta gradskim zidinama te muzejima i drugim kulturnim i baštinskim znamenitostima. Prihod u proračun dolazi i od naknade za turističke autobuse i iskrcavanje gostiju na platou Pila. Procjenjeni prihod od toga za 2015. iznosi 12 milijuna kuna", odgovaraju iz gradske uprave Dubrovnika. Ako je suditi prema anketama koje govore o potrošnji gostiju s kruzera i od 40 eura, u Dubrovniku bi se zahvaljujući tom vidu turizma ove godine moglo zavrtjeti oko 250 milijuna kuna.

 No, prijepori će oživjeti čim krenu veće gužve. Na njih se učestalo žale i domaći i hotelski gosti. No, u Turističkoj zajednici Dubrovnika kažu da bi ovog ljeta mogla biti kritična samo dva dana, kad se očekuje maksimalnih 10.000 gostiju s kruzera, i da se sve poduzima kako ne bi bilo čepova na Pilama. U skladu s Direktivom o sumporu koja je stupila na snagu 1. siječnja brodovi će se obavezati na smanjenje emisija u lukama. Regulirat će se količina sumpora u gorivu, što je pogotovo važno za gradove poput Dubrovnika i Venecije.