Zagorje u problemu, vjerovnici povezani

Autor: Suzana Varošanec , 16. kolovoz 2016. u 08:02
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Upućeni tvrde da je predstečaj Zagorja priprema terena za vlasničko restrukturiranje.

Zagorje-Tehnobetonov 100 postotni vlasnik – varaždinska građevinska tvrtka Zagorje, čije poslovanje vodi Miroslav Bunić, očekivano, ušla je u postupak predstečajne nagodbe po novome Stečajnom zakonu. Vodi se na Trgovačkom sudu u Varaždinu, ali zasad bez potpune suradnje između suda i Fine, kao tijela koje pruža tehničku podršku. Moguće je da tome 'kumuje' sezona godišnjih odmora, ali postoje i druge nepoznanice.

S obzirom na činjenicu da je po starome zakonu pokrenut predstečaj Zagorje-Tehnobetona još uvijek bez sklopljene nagobe, pitanje je radi li se o pripremi terena za vlasničko restrukturiranje?  Zagorje-Tehnobeton predvodi grupaciju tvrtki koje posluju diljem regije, a aktivnostima u građevinarstvu čini okosnicu poslovanja građevinske grupacije Zagorje. I dalje zapošljavajući 300 radnika, uredno ispunjava sve obveze, tvrdi njegov povjerenik, boreći se u uvjetima međunarodne tržišne utakmice za nove poslove. Predstečaj matične tvrtke čini se, pak, neće imati negativnih učinaka, a neizravno nije jasno može li 'pogurati' sklapanje Tehnobetonove predstečajne nagodbe kroz dokapitalizaciju i ulazak strateškoga partnera, čija vlasnička pozicija planom ni nije definirana.

Izvori bliski Tehnobetonu procjenjuju da će ove jeseni biti zakazano novo sudsko ročište za sklapanje nagodbe. Poslovni odnos, pak, s ovisnom tvrtkom Zagorje, u pozitivnom tonu prokomentirao je i sam Bunić. Tvrdi da je on dobar, što je i logično, kaže.  "Ovaj postupak može samo pozitivno utjecati na zaključenje predstečajne nagodbe Zagorje-Tehnobetona, čiji postupak je u završnoj fazi", navodi Bunić. Kao objašnjenje razloga koji su doveli do predstečaja matice, koja je lani imala 5,5 milijuna kuna gubitka te je prema upućenima očekivano završila u predstečaju, Bunić navodi sljedeće: "Zagorje nije bilo u blokadi u trenutku podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu, a sam prijedlog podnesen je od strane uprave iz razloga nemogućnosti pravovremenog podmirenja obveza.

 

42milijuna

kuna potraživanja prijavila je tvrtka Zagorje-Tehnobeton

"Zagorje nikad od 1998. nije bilo u visokoj blokadi, kaže Bunić, te dodaje da je tvrtka uvijek poslovala pozitivno. Plan financijskog i operativnog restrukturiranja prema Buniću je realan i objektivan, a nije unaprijed ispregovaran s vjerovnicima. "Ocjenjujemo da je za njih nadasve prihvatljiv te smo argumentirano uvjereni u pozitivan ishod nagodbe", poručuje Bunić.  Kako još dodaje, riječ je o predstečaju sa svega 20-ak tražbina vjerovnika, od čega dobavljači sudjeluju sa samo jedan posto, ali "bez obveza prema državi". Podnesak Financijske agencije (zakonski opunomoćene za poduzimanje radnji u predstečaju) daje za pravo Buniću po pitanju broja vjerovnika.

Naime, Fina skreće pozornost da uz rješenje o otvaranju tog predstečaja nije objavljen plan restrukturiranja, zbog čega je njezin radni tim usmeno kontaktirao Trgovački sud u Varaždinu. Zatražena je dostava plana, ili onog dijela iz kojeg bi bili vidljivi svi vjerovnici dužnika i obveze prema istima, no kako je i to bilo bez učinka, a plan nije objavljen na e-oglasnoj ploči suda, Fina je svoju zakonsku obvezu sastavljanja i objavljivanja Tablica prijavljenih tražbina ipak ispunila. Njezin je radni tim sastavio i objavio krnju tablicu tražbina za 20 vjerovnika koji su ih prijavili u postupku i to, kako kažu, "bez svih elemenata propisanih Stečajnim zakonom". U njoj se od javnih institucija po visini tražbina ističu Grad Zagreb s 5,5 milijuna kuna i Hrvatska banka za obnovu i razvitak s 20 milijuna kuna.

Uz ogradu što je tablica manjkava, kao najveće vjerovnike novode dva ovisna društva, a to su Zagorje-Tehnobeton, koji je prijavio oko 42 milijuna kuna tražbina, te Zagorje Ltd sa prijavljenih oko 12 milijuna kuna tražbina. Jesu li sve prijavljene tražbine navedene i u prijedlogu za otvaranje predstečaja zajedno s istim iznosima, u Fini tvrde da im nije poznato. S druge strane, prema Bunićevom pojašnjenju iz godišnjeg izvjeća, plan predviđa otpis 70 posto glavnice te otplatu ostatka u četiri godine, uz dvije godine počeka u jednakim mjesečnim ratama sa 4,5 posto kamata, sve u cilju "obnove redovnih odnosa s ključnim dobavljačima čime bi se došlo do stabilizacije poslovanja".  

Komentirajte prvi

New Report

Close