Država je jaružala platila 923 milijuna kuna: Evo koliko mogu dobiti za njega

Novogradnja 500/Duško Marušić/PIXSELL Novogradnja 500/Duško Marušić/PIXSELL

Uspije li prodaja, država će biti tek treća u redu za naplatu, nakon banaka KBC i PBZ, koje kao hipotekarni vjerovnici imaju prvenstvo u naplati po 15,5 mil. eura.

Dražba jaružala, najpoznatijeg Uljanikovog broda za koji je država po protestiranim jamstvima platila 923 milijuna kuna prodavat će s utvrđenom početnom cijenom od 794 milijuna kuna na prvoj elektroničkoj dražbi koja će startati vjerojatno potkraj ovog tjedna, čim Trgovački sud u Pazinu službeno izvijesti Finu o prihvaćenoj procjeni vrijednosti koju je obavio ovlašteni sudski vještak Ante Kraljević.

On je utvrdio da je vrijednost te nedovršene Novogradnje 500 u sadašnjem stanju i s ugrađenom opremom 122,4 milijuna eura, a s materijalom koji je plaćen, ali nije instaliran i bit će dio dražbe, vrijednost se diže na 143,3 milijuna eura, odnosno 1,059 milijardi kuna.

Tri četvrtine vrijednosti
Po pravilima e-dražbi u prvom krugu brod se nudi za tri četvrtine te vrijednosti, a natjecatelji će imati priliku razgledati brod tijekom 60 dana, dok se sama dražba odvija u narednih deset dana.  U javnosti se već gotovo sigurnim uzima da će za brod na dražbi javiti njegov naručitelj Jan de Nul, koji je u siječnju ove godine raskinuo ugovor s Uljanikom, a potom je postavio uvjete za nagodbu s brodogradilištem, odnosno državom koja je za gradnju jaružala dala jamstva. Koliko je poznato, tražio je da umjesto naplate jamstava preuzme brod u postojećem stanju i sam ga dovrši, uz nadoplatu dijela troška za taj posao koji bi se obavio negdje izvan Pule.

Radilo se o 22 milijuna eura, a iako bi time proračunu uštedjela više od 100 milijuna eura, nagodbu država na kraju nije prihvatila. Razloge takve odluke ministri gospodarstva i financija Darko Horvat i Zdravko Marić nisu javno komunicirali, no sada je jasno da takva politika nije bila najracionalnija, posebice zna li se da je nakon uspješne prodaje jaružala država tek treća u redu za naplatu.

Ispred nje su dvije banke, KBC i PBZ, koje kao hipotekarni vjerovnici imaju prvenstvo u naplati i to za cijeli iznos, svaka po 15,5 milijuna eura. Čak i ako uspije u prvom krugu, dražba neće ni približno donijeti najavljivane iznose umanjenja štete proračunu za naplaćena jamstva, u najboljem slučaju oko 565 milijuna kuna.

Polog 106 milijuna kuna
Iako Jan de Nul već u startu kotira kao izgledan kupac, neslužbeno se čuje da se za jaružalo interesiraju i drugi potencijalni kandidati. Koliko su ozbiljni, pak, bit će jasno prije održavanja same dražbe, jer svaki tko se namjerava nadmetati morat će deponirati 10 posto procijenjene vrijednosti jaružala, odnosno 106 milijuna kuna. Već ta činjenica eliminira iz igre špekulante.

Ne uspije li prvi dražbovni krug, slijedi odmah drugi s nižom početnom cijenom, koja će biti 50 posto procijenjene vrijednosti broda, a u zadnjem krugu jaružalo će se nuditi za početnih 1 kunu.  No, ako i ne bude drugih kandidata i Jan de Nul kupi brod za traženih 794 milijuna kuna, ima li se u vidu da je ugovorena vrijednost broda bila 1,28 milijardi kuna, za njega je to pozitivna računica. Ne uzme li se, naravno, u obzir gubitke koje je imao zbog neisporuke naručenog broda, a čijim bi najmom mogao naplatiti prilično visoke prihode, prema procjenama struke oko 1 milijun eura dnevno.

Činjenicu da Novogradnja 500 sadrži i neka patentna prava Jan de Nula prema riječima stečajnog upravitelja Damira Majstorovića ne predstavlja prepreku za prodaju, kao ni problem nedovršenosti i potrebe da se brod otegli iz Uljanika. Na dražbi će se brod kupovati po principu viđeno-kupljeno. Nakon prodaje ta će pitanja, dakle, rješavati novi vlasnik jaružala.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!