Voda ipak (ni)je biznis budućnosti

Od četiri velika igrača na tržištu voda dva odlučila napustiti utakmicu Od četiri velika igrača na tržištu voda dva odlučila napustiti utakmicu

Odluke Podravke i Coca-Cole nedvojbeno ilustriraju kako osam skupih nameta destimulira proizvođače da se bave biznisom flaširanja prirodnih mineralnih i izvorskih voda.

Koprivnička Podravka u lipnju je javnost, posebice lokalnu, iznenadila najavom da namjerava prodati svoj biznis s vodom, brendove Studena/Studenac.

Moćna Coca-Cola je još prošlo ljeto signalizirala da će zatvoriti punionicu Bistre u Gotalovcu koju je preuzela 2004. Godinama se u ovdašnjem javnom prostoru snažno promovirala krilatica da je upravo voda - biznis stoljeća, biznis budućnosti. Međutim, odluke Podravke i Coca-Cole čini se svjedoče da iza poslovanja s vodom stoje problemi i troškovi koji su bili presudni za njihove radikalne poteze. U kakvom je stanju, odnosno (ne)prilikama hrvatsko tržište flaširane prirodne mineralne i izvorske vode kada dva od četiri velika tržišna igrača donose ovakve odluke? Unatoč izravnim upitima o količinama, problemima u proizvodnji te s koncesijama i ostalim državnim nametima koji vjerojatno koče njihove planove većina poduzetnika iz branše nije bila baš razgovorljiva.   

 

1posto

rasla je potrošnja vode na hrvatskom tržištu prema podacima HGK

Analiza poslovanja   
Tako iz Podravke odgovaraju da se nakon detaljno provedenih analiza poslovanja svih poslovnih programa došlo do zaključka kako za program Pića ne postoji mogućnost za rast u okviru matične kompanije. "Podravka više nije u mogućnosti financirati razvoj i poslovanje spomenutog programa na teret primjerice Vegete ili nekih drugih profitabilnih kategorija. Shodno tome, u lipnju ove godine donesena je odluka o izdvajanju programa Pića iz sustava Podravke sa željom da ga preuzme investitor koji će biti u mogućnosti ulagati u njegov daljni razvoj i tržišno pozicioniranje. Podravka se okreće programima koji za njezino poslovanje predstavljaju takozvani "core business" odnosno, programima s kojima je prisutna na međunarodnom tržištu na kojem zauzimaju vodeće pozicije i kod kojih je prepoznat značajan potencijal rasta", pojasnili su iz koprivničke prehrambene industrije razloge zbog kojih se nakon duge tradicije odriču Studene i Studenca.

Iz Coca-Cole potvrđuju da je punionica u Gotalovcu zatvorena, no zadržavaju brend Bistra u svom portfelju. I dalje ostaju prisutni na tržištu vode u Hrvatskoj s robnom markom prirodne mineralne vode Bistra koja će se ubuduće puniti u Mađarskoj na izvoru Bistra u Zalaszentgrótu te s gaziranom mineralnom vodom Römerquelle koju već nekoliko godina uvoze iz Austrije i koju su hrvatski potrošači sjajno prihvatili, odgovorili su iz Coca-Cole. S obzirom na preustroj u Coca-Coli HBC Hrvatska, navode dalje, punionica u Gotalovcu prestaje s radom 31. kolovoza 2013. Za 24 zaposlenika osigurali su otpremnine u skladu s najboljom tržišnom praksom, te za sada za njih 14 pronašli i novi posao. Odluka o zatvaranju, ističu, donesena je zbog ekonomske neodrživosti i troškovne nekonkurentnosti punionice koja je radila sa samo 20 posto snage. Troškovi proizvodnje bili su stoga znatno viši od onih u susjednim kao i drugim europskim zemljama, te viši nego i u Švicarskoj, tvrde u Coca-Coli.

 

3posto

iznosi pad koji je u šest mjeseci 2013. zabilježila tvrtka Jamnica

Pad tržišta
Izvor Bistre u Zalaszentgrótu jedan je od brojnih izvora Coca-Cole u Europi, a odabran je, ističu, zbog kvalitete i okusa vode koji najviše odgovara ukusu hrvatskih potrošača, ali i troškovne konkurentnosti proizvodnje u Mađarskoj. U prvom polugodištu 2013. naspram istog razdoblja godinu dana prije domaće tržište negaziranih voda zabilježilo je pad od 10 posto, a Jamnica je u tom segmentu imala manju prodaju za pet posto dok je u gaziranom asortimanu ostvaren istovjetan učinak, i ukupno tržište i Jamnica imali su pad od tri posto, stoji pak u kratkom odgovoru pristiglom iz Agrokora. Još napominju da je srpanj donio pozitivan pomak pa je Jamnica ukupno ostvarila rezultat kakav je imala prošle godine kada je u gaziranim vodama zabilježen rast od pet, a negaziranim od četiri posto.

Premda su u Atlanticu prešutjeli naš upit u izvješću o poslovanju u prvom polugodištu stoji da je kod pića ostvaren prihod kao i lani te da je na takav učinak "negativno utjecala privremena obustava distribucije na tržištu Hrvatske u ožujku 2013. uslijed pregovora oko implementacije novih komercijalnih uvjeta, ali lošije vremenske prilike, a promatrano po kategorijama, najznačajniji rast imala je voda Donat Mg." U prvom polugodištu 2013. naspram istog razdoblja u 2012. potrošnja domaćeg tržišta plus količine iz izvoza kod prirodnih mineralnih voda rasle su skromnih jedan posto dok je na prironim izvorskim vodama zabilježen pad od jedan posto, iznosi Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića što, dodaje, ilustrira da je tržište voda stabilno. 

 

10posto

iznosi za Agrokor pad domaćeg tržišta negazirane vode u šest mjeseci 2013.

Skupi nameti
Što se tiče dvojbi oko (ne)profitabilnosti proizvodnje prirodnih mineralnih i izvorskih voda Čačić uzvraća da su poduzetnici iz ove grupacije, odnsono biznis kojim se bave dosta opterećen s nekoliko vrsta visokih nameta, prije svega koncesijama i ostalim davanjima na osnovu Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i Zakona o vodama. Biznis s vodom opterećen je čak sa osam različitih jednokratnih i godišnjih naknada, a ovih se dana u kuloarima čuje da se priprema izmjena sadašnjih cjenika za koncesije. Navodno neće pojeftiniti nego poskupjeti što će, ostvari li se, biti dodatni udar na proizvodnju flaširanih voda. Iz tih razloga iako je prije nekoliko godina ishodio koncesiju Franck nije pokrenuo biznis s vodom, a njihov neslužbeni odgovor je da, kako sada stvari stoje, vjerojatno ni neće ulaziti u tu djelatnost. 

Nogometnu karijeru zamijenio biznisom s vodom

Dario Šimić s Aquavivom namjerava biti tržišni lider, prihodi mu rasli

Dario Šimić je još 1999. godine izabrao biznis za svoju budućnost. Iako je u tom razdoblju njegova sportska zvijezda bila u velikom usponu čvrsto je odlučio eure zarađene na nogometnom travnjaku investirati u punionicu vode. Registrirao je tvrtku Živa voda i upravljanje povjerio majci Matiji. Čim su odlučili zauvijek skinuti nogometne kopačke i Dario i njegov brat Josip prihvatili su se obveza u tvrtki i krenuli planirati strategiju dugoročna razvoja. Odlučan kao i na nogometnom terenu Šimić je odmah na startu zacrtao kako neće ni u biznisu svaštariti, tvrtku je specijalizirao za prodaju stolne vode u galonima zapremine 18,9 litara pod brendom Aquaviva. Prirodnu izvorsku vodu filtriraju na najsuvremeniji, ali prirodan način. Voda se pročišćava od svih štetnih i nepotrebnih spojeva, poput kamenca ali u sebi zadržava sve minerale i sva ostala svojstva koja voda mora imati. Unatoč jakoj konkurenciji tvrtka je u međuvremenu stasala u ozbiljnog igrača na tržištu. Na listi stalnih kupaca više je od deset tisuća što tvrtki što privatnih korisnika kojima se kroz kalendarsku godinu distribuira oko 400 tisuća galona. Poslovanje s vodom, pogotovo u galonima, iznimno je zahtjevan zbog povratne ambalaže. Ona se prije svake nove uporabe mora kvalitetno očistiti, a aparati na koje se galoni postavljaju održavati stoga su troškovi distribucije vrlo visoki pa ovaj biznis ne donosi golemi profit. Prihod ipak konstantno raste, sa 13,5 milijuna kuna iz 2008. na 20,6 milijuna prošle godine. Šimić je zadovoljan i kao nekada u nogometu ni u biznisu s vodom ne skriva visoke ciljeve, tvrtku želi postaviti za lidera tržišta.  

Popis naknada za korištenje vode

  • jednokratna koncesijska naknada za zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda *
  • jednokratna koncesijska naknada za zahvaćanje voda za tehnološke i slične potrebe *
  • godišnja koncesijska naknada količina zahvaćene vode radi stavljanja na tržište u izvornom obliku **
  • godišnja koncesijska naknada količina zahvaćene vode za tehnološke i slične potrebe ***
  • naknada za korištenje izvorskih, mineralnih i termonineralnih voda **
  • naknada za zaštitu voda *****
  • naknada za korištenje voda za tehnološke potrebe ***
  • vodni doprinos ****

Cjenik za naknade i koncesije

* jednokratna koncesijska naknada = najmanje 50 posto od ukupnog iznosa godišnje naknade za zahvaćenu količinu vode
** naknada za količinu zahvaćene vode koja se stavlja na tržište = 30 kuna za prostorni metar
*** naknada za zahvaćene vode radi tehnoloških procesa = od 0,32 kune do 1,6 kuna za prostorni metar, ovisno o kakvoći vode
**** vodni doprinos za proizvodne tvrtke = 9,3 kn/m3 u priobalju i područje Zagreba; 1,85 kn/m3 u područjima posebne državne skrbi: ostala područja 5,6 kn/m3
***** naknada za zaštitu voda = 0,90 kn/m3 za ispuštene otpadne vode; 0,0009 kn/m3 za ispuštene rasladne vode

Komentari (2)
  • ms4
    ms4 20:50 2.9.2013.

    To samo Podravki nije. Što je najbolje Studena je odličan brend odlične kvalitete..neki okusi poput mandarine-grejp po mom skromnom misljenju su svjetske kvalitete! Političari Podravku godinama uništavaju i na kraju će se svest na tvornicu Vegete…zatvorena je pekara,dijelovi mesnog programa,voda,sokovi….

  • Funky
    Funky 20:41 2.9.2013.

    Ne budućnost je … što?
    Svašta

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!