Voćari se ne udružuju ni pod prijetnjom ruskih sankcija

Autor: Božica Babić , 23. rujan 2014. u 16:08
U Hrvatskoj se udružiti može najmanje pet proizvođača s ukupnim godišnjim prometom 5 mil. kuna/FOTOLIA

Dosad je osnovana samo jedna proizvođačka organizacija, i to među proizvođačima mlijeka krajem 2013.

Embargo na uvoz voća iz članica Europske unije u Rusku Federaciju otvorio je pitanje ne samo plasmana ovogodišnjeg uroda na to golemo tržište već je ponovno podsjetio i na neorganiziranost hrvatskih poljoprivrednika zbog čega u startu smanjuju svoju konkurentnost u tržišnoj utakmici i na lokalnom i na zajedničkom europskom tržištu.

Tako više od 2300 proizvođača mandarina nastupa samostalno, a na suprotnoj je strani 15-stak distributera koji diktiraju otkupnu cijenu. Ništa bolje nije ni kod ostalih proizvoda, primjerice 2011. otkupom jabuka bavilo se čak 575 tvrtki.  Kako bi ojačala tržišni položaj proizvođača voća i povrća, s obzirom na osjetljivost tih tvornica pod otvorenim nebom, Europska komisija je agrarnom reformom iz 1996. a posebno 2007. proizvođačke organizacije ustoličila kao stupove razvoja sektora. Za poticanje njihova osnivanja i rada uvela je i posebne potpore kroz razdoblje od prvih pet godina, limitiravši u početnoj i drugoj godini aktivnosti na 100.000 eura iznos koji nepovratno mogu dobiti za pokriće svojih troškova, a u petoj godini na 40.000.
 

Iako su pravni okvir za osnivanje proizvođačkih organizacija prvi dobili upravo voćari i povrtlari i to u siječnju 2010., u mandatu tadašnjeg ministra Petra Čobankovića, još uvijek nije osnovana nijedna. Za razliku od nepovjerljivih Hrvata, nesklonih udruživanju i pedantnom vođenju doista opsežne dokumentacije, Mađari su ovu inicijativu prihvatili čak četiri godine prije ulaska u EU pa kada su 2004. postali članica brojali su čak 104 proizvođačke organizacije. Osnovni kriteriji kod Mađara bili su da se može udružiti 15 proizvođača, neovisno jesu li fizičke ili pravne osobe, koji godišnje zajedno ostvare 7,5 milijuna kuna.

Hrvatski zakonodavac je, čini se, ljestvicu ipak digao visoko u odnosu na realno stanje na lokalnoj voćarsko-povrtlarskoj sceni odredivši da proizvođačku organizaciju može utemeljiti najmanje pet proizvođača s ukupnim godišnjim prometom pet milijuna kuna.Visoki kriteriji zakonodavca ili nepovjerenje i strah od mogućih prijevara budućih kompanjona učinili su da je do sada osnovana samo jedna proizvođačka organizacija i to među proizvođačima mlijeka krajem 2013. U sektoru voćarstva, kako najavljuje Josip Kraljičković pročelnik za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju u Zagrebačkoj županiji, status prve proizvođačke organizacije mogla bi dobiti županijska zadruga Zagrebački voćnjaci.

Komentirajte prvi

New Report

Close