Još jedna arbitražna tužba pokrenuta je protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu – od nizozemske tvrtka B3 Croatian Courier Coöperatief, koja je od 2011. godine vlasnik City Ex-a.

Detalji tužbe nisu objavljeni, no nije tajna da se vlasnik City Ex-a već godinama žalio zbog nezadovoljstva provedbom liberalizacije poštanskog tržišta u Hrvatskoj svim nadležnim institucijama u Hrvatskoj i u Bruxellesu, a neslužbene procjene govore kako u Washingtonu traži nadoknadu štete za svoje ulaganje na hrvatskom poštanskom tržištu koje prelazi 15 milijuna eura. Iz dosadašnjih poteza nije teško zaključiti kako se vlasnik City Ex-a žalio zbog dampinga kojeg provodi državna poštanska tvrtka prema klijentima alternativnih operatera, nedovoljne zaštite položaja alternativnih operatera od nadležnog regulatora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM-a), te obveze izdvajanja 5 posto prihoda za zamjenske usluge koje se uplaćuje u kompenzacijski fond iz kojeg se Hrvatskim poštama pokriva neisplativnost poslova univerzalne usluge, a koja po tvrdnjama konkurenata, računovodstveno nije dokazana. Predsjednik uprave City Ex-a Ivan Matošić kaže kako je ionako malo poštansko tržište u Hrvatskoj na izdisaju.

U iščekivanju jače liberalizacije koja je trebala formalno startati s 1. siječnjem 2013. vlasnik je City Ex-u pružao financijsku potporu, no, u međuvremenu je prekinuo s tim mjerama. To se osjeti i u godišnjim rezultatima poslovanja. Do 2013. tvrtka je poslovala s dobiti, a u 2013., kada je trebala zaživjeti liberalizacija poštanskog tržišta, prvi puta bilježi gubitak od preko 25 milijuna kuna, dok je u prošloj godini prema preliminarnim podacima City Ex ostvario gubitak od 3,5 milijuna kuna. Pri tom su osjetno smanjeni troškovi poslovanja. U promatranom razdoblju reduciran je i broj zaposlenih s 1760, koliko ih je tvrtka imala prije dvije godine, na trenutnih 1160.

Vlasnik je odlučio da više neće davati subvencije i da prodaje kompaniju. Već šest mjeseci traži kupca za City Ex, a mi se sada samostalno snalazimo", ističe Matošić, te nastavlja: "Dobro je da je tvrtka zdrava i potentna u operativnom smislu, te može odraditi ozbiljan posao". Slaže se s poznavateljima tržišta i trendova da na području Hrvatske uz Hrvatsku poštu nema prostora za više igrača. City Ex je u trenutku početka liberalizacije tržišta držao na solidnih 20 posto, a ostali alternativci imali su 5 posto. Sada, uz pad koji se ukupno bilježi u poštanskom biznisu, svi alternativci imaju 17 posto učešća, a City Ex ima 12 posto. Odnosi bi, tvrde u City Ex-u, bili bitno drugačiji da se na tržištu provela liberalizacija kako je predviđeno propisima. Umjesto toga, danas se prema Europskoj komisiji, ali i ovim sporom u Washingtonu, otvara i pitanje sigurnosti poslovanja i ulaganja u Hrvatskoj.

Znajući tempo rješavanja sporova koji se vode na ICSID-u, realno je da će ishod ovog najnovijeg dočekati nakon što City Ex promijeni svog vlasnika. No, u situaciji kada se s državne razine ne potiče jačanje konkurentske utakmice, a i samo tržište poštanskih usluga prolazi velike promjene, nizozemski ulagač ne želi bacati novac i nastoji zaštititi svoje dosadašnje ulaganje. Nije i jedini koji zaštitu traži na ovoj međunarodnoj razini. Iz arbitražnih krugova govori se o valu investicijskih arbitraža koje se pripremaju iz Hrvatske, zbog barijera koje koče njihovu realizaciju. Nizozemska B3 Croatian Courier Coöperatief četvrta je kompanija koja se obratila ICSID-u zbog problema s hrvatskom državom.

U postupku su arbitraže koje su pokrenuli Georg Gavrilović i tvrtka Gavrilović koncem 2012. oko vlasništva nad nekretninama u Petrinji, te mađarski Mol u travnju prošle godine zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju, dok se iz baze podataka ICSID-a saznaje da protiv Hrvatske postupak vode i troje belgijskih državljana – Chantal, Christopher i Lieven van Riet za ulaganje u sektoru turizma. Kako Poslovni dnevnik saznaje, radi se o investitorima koji su u Hrvatskoj osnovali tvrtku Rajski otoci i na području Šibenika od 2005. do 2007. godine kupovali zemljište s namjerom izgradnje turističkih sadržaja. Iz dostupnih informacija, riječ je o zemljištu koje je u zaštićenom obalnom pojasu mora, a za koje je kupac od ranijih vlasnika dobio potvrde o namjeni zemljišta izdane od nadležnog državnog ureda za prostorno uređenje u Šibensko-kninskoj županiji. Investor sada dokazuje kako je bio doveden u zabludu pogrešnim postupanjem državnih tijela.