Ni na ovotjednoj sjednici Vlade nije se našao prijedlog zakonske podloge za promjene koje se u oporezivanju dohodaka najavljuju već nekoliko mjeseci.

O njima, kao i o najavama poreznih promjena koje bi trebale razveseliti obrtnike i male poduzetnike, govorilo se tek poslije sjednice. Dok u slučaju potonjih planova ne čudi što je ponuđeno tek malo detalja, razočaravajuće je čuti da premijer Zoran Milanović još uvijek govori o "vjerojatnom" tajmingu više neoporezive osnovice i više granice dohotka oporeziva po najvišoj stopi. Da Vlada proračunskom procesu pristupa ozbiljno i da se drži rokova koji su jasno izlistani na stranicama Ministartva financija, sve su bitne porezne promjene već trebale biti poznate i zajedno s fiskalnim učincima opisane u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje 2015.-2017.

U njima bi se, među ostalim, morale naći i procjene vezane uz uvođenje poreza na kamate na štednju. Iako je i u nedavnom izlistavanju već poznatih "nužnih mjera" s kojima se išlo prema Bruxellesu Vlada navela očekivani efekt od 300 milijuna kuna, iz nekih opaski u pratećim tablicama, ali i iz neformalnih priznanja iz redova Vlade, daje se naslutiti da je još itekako dvojbeno hoće li se oporezivati samo prihodi od kamata koji premašuju 12.000 kuna godišnje.

"Nužno je postići politički dogovor oko osnovice, stope (bez izuzeća od oporezivanja)", stoji u komentaru te mjere. Nacrt Smjernica trebao je biti napravljen još krajem svibnja, a Vlada ga je akceptirajući ocjene i preporuke Europske komisije (uz postupak pri prekomjernom deficitu) sredinom lipnja trebala i usvojiti. Na tom se dokumentu temelje upute ministarstvima i drugim državnim tijelima za izradu prijedloga državnog proračuna pa je očito da opet debelo kasne i daljnji koraci u planiranju proračuna. No, kako kaže ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, problem je s planiranjem proračuna u nas što kašnjenja nisu najveća boljka".