Više kredita za investicije, manje za obrtna sredstva

Nakon kontinuiranog negativnog trenda, zajmovi za investicije rasli 1,1 posto/Thinkstock Nakon kontinuiranog negativnog trenda, zajmovi za investicije rasli 1,1 posto/Thinkstock

Ipak, iz HNB-a poručuju da trend otpisa i prodaja loših plasmana kamufliraju realna kretanja.

Nakon pet godina neprekidnog pada, krediti za financiranje investicija napokon su preokrenuli trend i porasli u travnju. Pozitivna očekivanja o rastu ekonomije ponukale su tvrtke na ulaganja: s rastom od 1,1 posto na godišnjoj razini zajmovi za financiranje investicija dosegnuli su 31,6 milijardi kuna.

"To su pozitivna kretanja jer su usko povezana s rastom ekonomije, na neki način odražavaju i  oporavak kreditne aktivnosti. Očito je da su donekle svoj zamašnjak dala pozitivna očekivanja", ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci. Dodaje da ipak treba uzeti u obzir efekt niske baze jer smo dugi niz godina svjedočili razduživanju, kao i izostanku potražnje za kreditima, te da nominalne brojke ne isključuju tečajna kretanja i otpise, koji, da se korigiraju, pokazali bi još bolju situaciju. Podaci HNB-a pokazuju da su krediti za investicije porasli za 525 milijuna kuna u travnju na mjesečnoj razini, odnosno 1,7 posto. Pogledaju li se godišnje brojke, nakon kontinuiranog trenda negativnih stopa koji je datirao od svibnja 2012. te konačne stagnacije u ožujku, u travnju je zabilježen rast od 1,1 posto, ističu iz RBA.

 

1,7 posto

rastu investicijski krediti na mjesečnoj razini

Osim optimizma o zdravlju ekonomije, vjetar u leđa investicijskim kreditima dala je i njihova cijena. "Treba uzeti u obzir da su se kamatne stope na lokalnom tržištu snizile na konkurentniju razinu prema inozemnim stopama što je posljedica ekspanzivne monetarne politike HNB-a i posljedično visoke likvidnosti u sustavu pa je poduzećima taj trošak bitno niži nego ranije", dodaje glavna ekonomistica RBA. Istodobno, ukupni krediti tvrtkama za obrtna sredstva, odnosno financiranje redovnog poslovanja, na mjesečnoj razini porasli su 780 mil. (2,3%) dosegnuvši 37,7 mlrd. kuna krajem travnja. Radi se o padu za 2,9 mlrd. kuna ili gotovo 7,6% u godinu dana. I dok je primjetno da financiranje investicija polako ubrzava u odnosu na obrtna sredstava, vrijedi primijetiti da je u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) takav trend prisutan već nekoliko godina.

 

31,6 mlrd.

kuna iznose investicijski krediti na godišnjoj razini

Primjerice, dok se tijekom najžešćeg udara krize 2009. za obrtna sredstva tražilo čak 77% svih kredita, a tek 23% za investicije, do preokreta u HBOR-u došlo je još prije pet godina. Omjer 2012. bio je 73% u korist investicija, a 23% za obrtna sredstva i takav je više-manje ostao do danas. Iz HNB-a poručuju da je već neko vrijeme vidljiv oporavak kreditne aktivnosti, no i da trend otpisa i prodaja loših plasmana poprilično kamuflira realna kretanja. Primjerice, ukupni krediti u travnju porasli su (svim sektorima osim države) 0,6 posto na osnovi transakcija, u čemu se najveći dio odnosi na tvrtke, dok je na godišnjoj razini rast ostao na sličnim razinama kao ranije, porastavši 0,8 posto. S druge strane, gledaju li se nominalne brojke koje iskrivljuju otpisi i prodaje, ispada da su u travnju ukupni plasmani na godišnjoj razini pali za 1,1 posto.

 

4,6 posto

iznosi je prošlogodišnji rast investicija

 "Još od sredine prošle godine bilježimo pozitivna kretanja kod godišnjih stopa rasta plasmana poduzećima", kaže viceguverner Vedran Šošić. Kad su investicije u pitanju, Šošić kaže da očekuju da nakon 4,6 posto prošlogodišnjeg rasta očekuju i solidnih 6 posto u 2017. godini. Premda su u uzlaznom trendu, stručnjake brine struktura investicija jer je u njima prevelik naglasak na turizam. "Kad se pogleda struktura, ona se bitno ne mijenja, većina se odnosi na turizam koji investicije ne može financirati iz redovnog poslovanja već iz kredita. Ulaganja u investicije su dobra za taj sektor, ali je pitanje što je s kompanijama iz ostatka realnog sektora", ističe naša sugovornica dodajući da većina sektora u Hrvatskoj dijeli isti problem visoke zaduženosti zbog čega nije realno očekivati da će se trendovi investicija značajnije promijeniti u skorije vrijeme.

 

20 posto

iznosi udio ulagačkih kredita kod proizvođača

Istu zabrinutost dijeli i Europska komisija, koja je u posljednjem izvješću za Hrvatsku u veljači naglasila da su izlaskom Hrvatske iz recesije ulaganja porasla u svim sektorima, no da izvori investicija znatno variraju ovisno o sektoru.  Tako će se, primjerice, u ICT-u koji je jedan od najpropulzivnijih sektora prvenstveno osloniti na vlastita sredstva, dok se promet  i turizam uglavnom oslanjaju na banke. Vlastitim novcem financiraju se i proizvođači kod kojih se udio kredita kreće oko 20 posto. Konačno, na investicijski ciklus do kraja godine, a realno i nekoliko idućih godina, svoj obol će dati i rasplet situacije u Agrokoru. HNB je za ovu godinu predvidio prelijevanje na BDP (koji će biti 0,4 postotna boda niži, oko 2,9 posto) kroz dva kanala: potrošnju građana te investicije.  Hoće li i koliko, investirati tvrtke (ne)posredno povezane s propalim koncernom, a posljedično i kako će se to odraziti na cjelokupnu sliku investicija u ovoj godini, znat će se nakon što svjetlo dana naposljetku ugleda sveobuhvatni plan restrukturiranja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve