Veličina trgovine nije u pravilu i garancija njezina tržišnog uspjeha

U kvartovske dućane ubrajaju se prodavaonice veličine do 200 četvornih metara/FOTOLIA U kvartovske dućane ubrajaju se prodavaonice veličine do 200 četvornih metara/FOTOLIA

Najveći lanac Konzum u Hrvatskoj ima više od 700 prodavaonica, od čega njih 59 u velični supermarketa.

Hrvatska je zadnjih godina premrežena supermarketima i hipermarketima koji gotovo da su postali glavno mjesto opskrbe većine građana. Mali kvartovski dućani koji su 1970-ih i 1980-ih, pa i 1990-ih, obilježili hrvatsku maloprodaju, gotovo da su izumrli. 

Novi supermarketi
Samo u zadnjih desetak dana stigle su vijesti o tri nova i rekonstruirana supermarketa, dva Billina u Zagrebu i Osijeku te Konzumov u Đurđevcu. Billin prodajni centar na zagrebačkom Rotoru je bio prvi njihov supermarket u Hrvatskoj otvoren 1999. godine, a sada je doživio rekonstrukciju. S 1460 četvornih metara prodajnog prostora i 10 blagajni spada u standardne "prodavaonice" kakve se danas najviše otvaraju. Osiječki centar ima 1660 kvadrata i otvoren je nakon tri mjeseca radova. Konzum se pak pohvalio sa svojim novim Super Konzumom u Đurđevcu koji je 59. prodajni centar tog tipa u "ergeli" najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj koji raspolaže s više od 700 prodavaonica raznih veličina.

 

Smetko

Gledaju se i navike kupaca što može biti presudno kod otvaranja trgovine

U Đurđevcu se radi o prostoru od 1600 četvornih metara. Kako trgovci u pravilu ne žele u javnosti izlaziti s konkretnim statistikama o svojim lancima, zapravo je teško reći koliko točno u našoj zemlji ima hipermarketa, supermarketa i ostalih manjih prodavaonica. Izuzetak je Mercator koji u svakom godišnjem izvješću navodi preciznu statistiku. Tako je Mercator polovicom ove godine imao ukupno 1576 prodavaonica, a od čega 64 hipermarketa i 246 supermarketa. Slovenski trgovački lanac u Hrvatskoj raspolaže sa 156 vlastitih prodavaonica i 38 od partnerskog Getroa. Od toga je njih 13 u statusu hipermarketa te 30 supermarketa. No, je li veličina prodavaonice uvijek garancija njezina uspjeha? Velimir Smetko, voditelj marketinga Bille smatra da nije.

"Na odluku otvoriti mini, maxi ili super market utječe više čimbenika. Pravilo da je veće bolje u ovome slučaju nije u potpunosti točno. Veličina grada, kupovna moć stanovništva, gustoća konkurencije, kao i veličina njihovih trgovina mogu biti prvi pokazatelji koji će utjecati na odluku koje veličine će biti nova trgovina. No, prvo je potrebno detaljno analizirati područje na kojem se trgovački lanac želi širiti. Već na samom početku analize, a nakon što se ustanovi potencijal dostupnih nekretnina, bit će nam vidljive granice glede veličine buduće trgovine", kaže Smetko. Dodaje da je prije odluke o odabiru formata trgovine potrebno sagledati i niz drugih činjenica jer, naprimjer, prometno rješenje lokacije može biti od velike važnosti - u slučaju da se radi o auto-destinaciji s odličnim prometnim rješenjem uvjetuje drugačiji format nego kad se radi o lokaciji orijentiranoj prema pješacima. 

Navike potrošača
"Danas trgovine sve više obraćaju pozornosti i na kupovne navike potencijalnih kupaca pa i to može biti presudno. Veličinu može diktirati i orijentacija trgovine te veličina njezina asortimana. Nije preporučljivo određivati format trgovine prema prethodno utvrđenim fiksnim parametrima te je poželjno uvijek se zapitati koliko mi je potrebno prostora da za određenu ciljnu skupinu ponudim dovoljno velik i kvalitetan asortiman", zaključuje Smetko. Iako na razini Europske unije nema standardizirane veličine prodajnog prostora za sve zemlje, obično se pod "kvartovske dućane" podrazumijevaju prodavaonice veličine do 200 četvornih metara. 

Kvartovski dućani
Supermarketi imaju najčešće veličinu do 2500 četvornih metara, izuzev Njemačke i još nekih zemalja gdje je njegova najveća veličina  maksimalno1000 kvadrata. Iznad toga dolaze hipermarketi koji imaju 2000-5000 četvornih metara prodajnog prostora. Tijekom 1990-ih su najpopularnija formati trgovina u Hrvatskoj bili razni diskonti, a koji su uglavnom bili u veličini kvartovskog dućana. Prema Zakoni o trgovini, kvartovski dućani mogu imati od 15 četvornih metara površine pa sve do 200 kvadrata. Takve prodavaonice smještene su u  dijelovima grada ili mjesta, pa istim imenom se mogu nazivati i prodajna mjesta u selima - "seoski dućan" ili pak "zadružni dućan". Postojanje takvih prodavaonica je nužno, posebno zbog blizine opskrbljivanja dnevno prijeko potrebnih prehrambenim namirnica. Prednost tih trgovina je nabava robe bez upotrebe osobnog vozila ili javnog prijevoznog. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!