Učimo od Izraela koji je pustinju pretvorio u poljoprivrednu oazu

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Visok stupanj razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane u Izraelu se može pripisati suradnji znanstvenika, administracije, savjetodavnih službi, farmera i industrije. I onome što mi nikako da prihvatimo - udruživanjem proizvođača.

Imala sam priliku ovih dana provesti pet dana u društvu izraelskih gospodarstvenika na seminaru koji je organiziralo Veleposlanstvo države Izrael i pet hrvatskih županija s temom primjena novih tehnologija u poljoprivredi. Pripremajući se za moderiranje i proučavajući te uspoređujući podatke hrvatske i izraelske poljoprivrede, nikako se ne mogu oteti razmišljanju kako je moguće da se dogodi takva apsurdna situacija.

Kako je Hrvatska sa svim potencijalima za razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane postala ovisna o njezinu uvozu? Hrvatska ima 4,2 milijuna stanovnika koji žive uglavnom na tlu pogodnom za proizvodnju hrane. Jedna smo od rjeđe naseljenih europskih zemalja. Samodostatni smo samo u proizvodnji žitarica, uljarica, šećera, jabuka i mandarina. Kod voća, povrća, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda samodostatni nam se kreće oko 60 posto. Suprotno tome, Izrael je zemlja koja ima 8,5 milijuna stanovnika koji uglavnom žive na pustinjskom, slanom tlu te ostvaruje 80 posto samodostatnosti u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Uvoze žito, uljarice, šećer i nešto mesa, ali su zato europski staklenik iz kojeg se u zimskim mjesecima Europa opskrbljuje mnogobrojnim vrstama voća i povrća te cvijeća. Površina države Izrael je 22.000 km2, a samo 20 posto su obradive površine koje iznosi 310.000 hektara od kojih se polovina navodnjava. Hrvatska ima površinu kopna 56.594 km?. Korišteno poljoprivredno zemljište iznosi 1,3 milijuna hektara ili 23% površine kopna, a 2,7 milijuna ha je moguće obradivo poljoprivredno zemljište.

Oko milijun hektara privatnog poljoprivrednog zemljišta te nešto manje od 500.000 ha državnog je izvan funkcije. U Hrvatskoj se navodnjava samo 18.000 hektara ili 1,3 posto trenutačno obradivih površina. Mogućnosti navodnjavanja su dobre, imamo dosta pogodnih površina za navodnjavanje i potrebnih voda jer Hrvatska obiluje površinskim tekućim i stajaćim vodama te podzemnim vodama. No, poljoprivrednici se stalno bore protiv vode i za vodu. U našim uvjetima gotovo se uvijek u razdoblju kasne jeseni i ranog proljeća javlja potreba za reguliranjem suvišne vode zbog obrane od poplave i izvođenja mjera odvodnje. A u ostalim dijelovima godine javlja se nedostatak oborina i potreba da se manjak vode nadoknadi navodnjavanjem.

 

80 posto

potreba za hranom Izraelci namiruju iz vlastite proizvodnje

Uslijed klimatskih promjena sve češće su i suše te ekstremno visoke temperature. Prema Nacionalnom projektu navodnjavanja koji je donesen 2005. godine, raspolažemo s 244.000 hektara površina pogodnih za navodnjavanje i još 600.000 ha s manjim ograničenjima. Tim planom je predviđeno do 2020. godine izvesti nove sustave navodnjavanja na 65.000 hektara. Dosad je već trebalo izgraditi sustave koji bi navodnjavali najmanje 35.000 hektara. Nevjerojatna suprotnost je upravljanje vodama i zemljištem u Izraelu. Nedostatak vode i život u pustinji pretvoren je u prednost na način da je Izrael postao lider u području poljoprivredne proizvodnje u pustinji, navodnjavanju kap po kap i desalinizaciji. Od kada je 1965. godine počelo s komercijalizacijom inovacije navodnjavanja kap po kap, izraelska kompanije Natafim je postala najveća globalna kompanija za navodnjavanje, a dijelovi pustinje pretvoreni u poljoprivredna polja i pošumljena područja. Uz to se gotovo sva voda ponovno reciklira, a neka koristi i više puta za različite namjene.

Tako se npr. u pustinji na slanoj vodi u bazenima uzgaja riba za komercijalnu proizvodnju. Nakon što se voda iskoristi za uzgoj ribe upotrebljava se za navodnjavanje stabala datulja i maslina. Politika cijena vode ohrabruje štednju vode i njezino korištenje iz svih drugih izvora osim pitke. Na taj način znatno se smanjuje potrošnja vode u poljoprivredi. To najbolje pokazuje podatak da je u Izraelu poljoprivredna proizvodnja u posljednjih nekoliko desetljeća povećana 12 puta, a potrošnja tek tri puta. Danas, s obzirom na izuzetne klimatske ekstreme nitko ozbiljan više ne pokreće poljoprivrednu proizvodnju bez temeljite razrade sustava navodnjavanja. Pomoću suvremenih tehnologije poljoprivrednici vrlo brzo i na isplativ način mogu povećati proizvodnju hrane. Staklenička proizvodnja u Izraelu je također nastala kao odgovor na prirodna ograničenja tla, vode i klime, koja omogućuje proizvodnju cijelu godinu uz minimalne potrebe potrošnje energije i kemikalija. Od 900 hektara početkom 80-tih, godina površine pod staklenicima su narasle na 13.000 hektara.

Visoka ulaganja u staklenike traže stalno unapređenje produktivnosti i troškovne efikasnosti kako bi se mogli podnijeti financijski troškovi. Prosječna proizvodnja, prinos po hektaru rajčica danas je u Izraelu 400t/ha, a krastavaca 280t/ha. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je prosječni prinos u proizvodnji rajčica 44,6t/ha, a krastavaca 43,9t/ha. Još je jedan nevjerojatan primjer kako se uz primjenu suvremenih tehnologija dolazi do vrhunskih rezultata - proizvodnja mlijeka. Oko 10 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Izraelu čini proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Gotovo 80 posto potreba za mliječnim proizvodima se ostvaruje iz vlastite proizvodnje. Danas je prosječni prinos po kravi narastao na 12.500 kg mjesečno. Masti i proteini su na svjetskoj razini.

 

Perez

Poljoprivreda je revolucionarnija od industrije. Sastoji se od 25 posto znanosti i pet posto rada.

Prosjek EU 28 je 6859 kilograma mlijeka mjesečno isporuka po grlu, a prosjek za Hrvatsku je 5568 kg/grlu. Najuspješnija zemlja u EU, Danska ostvaruje prosjek 9361 kilograma po grlu. Hrvatska godinama izdvaja puno za mliječno govedarstvo, od operativnih programa do najvećeg dijela proizvodno vezanih potpora te specifičnih potpora i potpora za osjetljive sektore. Međutim, uz sve potpore mliječni sektor se urušava te je 2016. godina završila sa proizvodnjom manjom od 500 milijuna kilograma mlijeka što je gotovo upola manje od domaćih potreba. Godinama tvrdim da kada bi povećali prinosom na prosjek EU mogli bi brzo dosegnuti proizvodnju dostatnu za vlastite potrebe i turizam.

Izraelski Afimilk nam je pokazao naprednu tehnologiju i suvremene softvere za upravljanje mliječnim farmama. Ti sustavi omogućuju reduciranje direktnih i indirektnih troškova na farmama, visokokvalitetan sustav nadzor zdravlja i reprodukcije. Uz kvalitetnu hranidbu i genetiku rezultat je prosjek od 12.500 kilograma mlijeka po kravi ili 30% povećanje prinosa po kravi. Uz to su njihova rješenja jednostavan za primjenu putem softvera kojem se pristupa s računala, tablete ili smartphonea. Uz to su cjenovno bitno povoljnija od silnih ulaganja koje smo dosad imali u opremanje mliječnih farmi. Visok stupanj razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane u Izraelu se može pripisati suradnji između znanstvenika, administracije, savjetodavnih službi, farmera i industrije.

I ono što je posebno bitno, a mi nikako da prihvatimo je udruživanjem proizvođača u zajednice farmera. Bivši predsjednik Izraela Shimon Perez jednom je izjavio: "Poljoprivreda je revolucionarnija od industrije. Poljoprivreda se sastoji od 25 posto znanosti i pet posto rada". Što Izrael čini tako inovativnim i poduzetnim, produktivnim i uspješnim? Sigurno su to značajna izdvajanja za inovacije i razvoj , ali to je u prvom redu čvrsta povezanost velikh sveučilišta, kompanija, startup tvrtki, farmera, dobavljača te investirora kapitala. Mi moramo urediti naše tržište, pokušati stvoriti iste uvjete za sve, osposobiti administraciju za učinkovito obavljanje posla, kontrole i administraciju ali ona što nećemo moći izbjeći ako želimo imati vlastitu proizvodnju hrane je da naši proizvođači moraju biti konkurentni. A za to nam treba znanja i tehnologije.
 

Komentari (9)
  • viewer
    viewer 8:27 27.3.2017.

    @Kirin, oni imaju manje domoljuba na državnoj sisi, a puno više ljudi, kojni su spremni zavrnuti rukave i raditi za dobrobit svoje voljene domovine. @Twixer, ne spašava nas ni Viber ni Skype, ni WhatsApp…mi imamo nažalost preko 20% polupismenih ili nepismenih. Da ne govorim o ljudima koji tobože imaju neku kvalifikaciju, ali koja nikome ne treba. Naši problemi su strukturni, a rješenja koja nudimo uvijek jednostavna. Kao što se vidi i na ovom forumu.

  • jod
    jod 23:22 26.3.2017.

    Pa kod nas su zadruge ukinute, mala poljoprivreda je skoro pa zabranjena, a oni koji si umišljaju da su napredni više se bave muljanjem s poticajima nego tržištem. Agrokor će država spašavati jer je to veletrgovina zasnovana na tuđem kapitalu (ne stranom, nego kooperantskom) i bezobraznom monopolu. Produktivnost je niska jer su investicije prerizične. A floskule rastu i bez zemljišta i bez truda.

  • Kirin
    Kirin 22:29 26.3.2017.

    U Izraelu ljudi vole svoju državu tako da nema 5. kolone, a teroristi su pod nadzorom, dok kod nas takvi žive od države koju ne vole i koju su razarali ili još uvijek podrivaju! To je ne premostiva razlika!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve