U rujnu je čak 83.000 ljudi prestalo raditi, dali ili dobili otkaz

U rujnu se prvi put zaposlilo 7400 osoba/FOTOLIA U rujnu se prvi put zaposlilo 7400 osoba/FOTOLIA

No, novi je radni odnos tijekom tog mjeseca zasnovalo oko 66.000 radnika, među kojima je oko 7400 osoba koje su se zaposlile prvi put. U II. kvartalu posao je u RH našlo je 29.000 nezaposlenih, no u tom se razdoblju 15.000 radnika prijavilo na burzu.

U skladu sa sezonskim karakterom ekonomije, jesen i zima donose manje novih radnih mjesta, što se očituje i na broj radnika prijavljenih na burzi.

Broj nezaposlenih kreće se oko 125.000, a mogu birati neko od 11.000 slobodnih radnih mjesta. Velika seoba prema burzi u pravilu se događa u listopadu pa je i ove godine tijekom rujna otkaze dobilo oko 83.000 zaposlenih, većinom na sezonskim radnim mjestima. No, novi je radni odnos tijekom tog mjeseca zasnovalo oko 66.000 radnika, među kojima je oko 7400 osoba koje su se zaposlile prvi put. 

Rade i neaktivni
Eurostat je objavio rezultate novog istraživanja europskog tržišta rada koje pokazuje da je između prvog i drugog tromjesečja 2019. tri milijuna ljudi (petina svih nezaposlenih u prvom tromjesečju 2019.) našlo posao. No, tijekom tog razdoblja 8,3 milijuna ranije zaposlenih ostalo je bez posla, a daljnjih 3,3 milijuna postalo je ekonomski neaktivno.

Istraživanje ne sadrži podatke za Njemačku, ali Hrvatska je uključena. Prema tim podacima, u drugom kvartalu posao u Hrvatskoj našlo je 29.000 nezaposlenih, no u tom se razdoblju 15.000 radnika prijavilo na burzu. Još 20.000 radnika koji su izašli iz posla postalo je ekonomski neaktivno. U odnosu na 2018. ili 2017., u drugom se kvartalu, inače tradicionalno najjačem tromjesečju po novom zapošljavanju zbog naleta poslova u poljoprivredi, građevini i turizmu, prepolovio broj nezaposlenih koji su našli posao. Godine 2018. u tom se razdoblju u Hrvatskoj zaposlilo 63.000 nezaposlenih, a 2017. oko 56.000.

Kako se ponuda poslova ne smanjuje, očito rad na iscrpljujućim sezonskim poslovima nije rješenje za postojeću grupaciju nezaposlenih među kojima je 47.000 dugotrajno nezaposlenih. U usporedbi s drugima, Hrvatska ima i izrazito nisku stopu zaposlenosti mladih visokoobrazovanih ljudi. Na razini EU radi 82 od 100 mladih koji su diplomirali. U statističkoj regiji Jadranska Hrvatska zaposlenost mladih s višom i visokom razinom obrazovanja samo je 57%, dok je u kontinentalnom dijelu ponuda radnih mjesta za visokoobrazovane bolja te ih tri godine od diplomiranja posao nađe 72%.

Eurostat navodi da se uz nezaposlene s evidencije burze u drugom kvartalu u Hrvatskoj zaposlilo još 22 tisuće dotad ekonomski neaktivnih radnika, koji nisu bili u evidenciji nezaposlenih, ali su očito zainteresirani za posao kada ga ima. Godinu dana ranije u istom je razdoblju iz neaktivnosti u radni odnos ušlo 27.000 osoba. U trećem, udarnom turističkom kvartalu, posao je lani dobilo 45.000 dotad neaktivnih osoba. Sve to pokazuje da ljudi žele i hoće raditi ako dobiju priliku.

Trgovci, konobari, čistači
Među 10 najtraženijih poslova koji se trenutačno nude i dalje dominiraju oni u slabo plaćenom uslužnom sektoru trgovca, konobara i čistača, na 4. mjestu je medicinska sestra te nadalje kuhar i vozač. Među fakultetski obrazovanima najviše se traže ekonomisti, kojih je i najviše na burzi. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve