Otkup mlijeka konačno bilježi rast, no i dalje ne sustiže količine iz prijašnjih godina dok se paralelno broj farmi urušava.
Otkup mlijeka, uz iznimku siječnja, od veljače ove godine zaključno s kolovozom bilježi kontinuirani rast pa je u odnosu na prvih osam mjeseci 2013. ukupno otkupljeno gotovo 18 milijuna kilograma više.
Međutim, ovo povećanje i dalje znatno zaostaje za otkupljenim količinama evidentiranim u istim razdobljima kroz prethodnih nekoliko godina. Tako je ovogodišnji učinak manji za čak 72,2 milijuna kilograma naspram otkupa koji je bio zabilježen na kraju kolovoza 2010. godine.
Otkup mlijeka, uz iznimku siječnja, od veljače ove godine zaključno s kolovozom bilježi kontinuirani rast pa je u odnosu na prvih osam mjeseci 2013. ukupno otkupljeno gotovo 18 milijuna kilograma više.
Međutim, ovo povećanje i dalje znatno zaostaje za otkupljenim količinama evidentiranim u istim razdobljima kroz prethodnih nekoliko godina. Tako je ovogodišnji učinak manji za čak 72,2 milijuna kilograma naspram otkupa koji je bio zabilježen na kraju kolovoza 2010. godine.
Na putu prema dolje
I dok i ovako mali rast u otkupljenim količinama mlijeka donosi određenu dozu optimizma, paralelno se odvija dramatični, crni scenarij među manjim obiteljskim gospodarstvima, donedavnim tradicionalnim proizvođačima mlijeka. Još 2004. godine, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije čija je zadaća cjelovita inventura trendova u stočarskom sektoru, mlijeko je otkupljivano sa čak 50.814 farmi. Broj proizvođača vrtoglavo se urušavao kroz proteklo razdoblje, pa su samo tijekom posljednjih pet godina mlijeko u otkup prestala isporučivati 7372 gospodarstva. Moglo bi se zapravo konstatirati kako je izgubljeno i najmanje toliko radnih mjesta.
Skupi ulazni troškovi, od goriva preko veterinarske skrbi i stočne hrane do vrlo oscilirajuće otkupne cijene mlijeka presudili su brojnim gospodarstvima u odluci da napuste proizvodnju mlijeka. Dijelom je izlasku iz mliječnog biznisa kumovala i vlastita brzopletost pojedinih farmera. Naime, prije 7-8 godina kroz operativni program govedarstva za kapitalna ulaganja u nove mliječne farme država je davala nepovratne potpore do 50 posto investicije, maksimalno 3,5 milijuna kuna. Mnogi su, premda nisu imali dostatan broj hektara za proizvodnju stočne hrane, čime bi osnažili svoju konkurentnost, ušli u izgradnju farmi računajući da će u zakup dobiti državno zemljište. No, kako su u realizaciji tog projekta zakazali svi dosadašnji pa i aktualni ministar, na farme su stavljani lokoti jer su krave završavale u klaonicama ili u izvozu farmerima na bosansko-hercegovačkom tržištu.
Neumoljive brojke
Kriznih razdoblja bilo je u mljekarstvu i prije, no aktualna agonija traje već predugo, u kontinuitetu od 2010. nakon što je 2009. ostvaren povijesni rekordni učinak, od 23.7690 gospodarstava te je godine otkupljeno više od 675 milijuna kilograma mlijeka. Činjenica da je u 2013. godine otkupljeno samo 503 milijuna kilograma mlijeka najbolje svjedoči o dramatičnom urušavanju domaće proizvodnje i otvaranju prostora za golemi rast uvoza koji profit donosi inozemnim farmerima. Za sada su brojčani podaci iz uvoza poznati tek za prva četiri mjeseca i otkrivaju da je uvoz svježeg sirovog mlijeka naspram istog razdoblja 2013. bio veći za 24 posto, narastao je na gotovo 38.000 tona.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.viewer @:potpuno se slažem s tvojim mišljenjem. Razgovarao sam u Austriji sa ljudima koji se bave poljoprivredom i i svi su složni u konstataciji da je u Hrvatskoj poljoprivreda postavljena naopako od samoga temelja.Svaki gazda Austrijanac mi je rekao: i mi bi bili sirotinja kao i Vaši Hrvati da svatko od nas ima u dvorištu tri traktora, sve moguće priključke, dva ili tri kombajna…… Pametnome dosta! Oni to sve rješavaju zajednički, preko zadruga. Vražja je laž da bi svi odjednom morali brati kukuruz, pšenicu, ili sijati! A kod nas se “snaga” gazde mjeri po broju mehanizacije i BMW-a i Mercedesa u dvorištu. Činjenica da je isplata subvencija poljprivredi i brodogradnji u državi osiromašila građane koji poštenim radom dobivaju minimalac, a svjesno se lova bacala u bunar bez dna iz taštine prema nečemu što je daleko od stvarne profitabilnosti. I samo usput, uvozno meso koje danas jedem iz Njemačke mi barem ne smrdi po smjesi…..(radio sam u meso-prerađivačkoj industriji cijeli radni vijek)
Nista se Hrvatima nije dogodilo, sto se nije dogodilo drugim drzavama nakon ulaska u EU. Samo slijepac nije mogao predvidjeti ovaj scenarij. Gospodjo Babic, izgubljena radna mjesta u mljekarstvu su vec davno bila upitna, samo sto ih je drzava kroz svoju socijalu ostavljala na zivotu. Poljoprivredom u razvijenim zemljama se bavi oko 2% stanovnista. Znaci nestat ce jos mnogo radnih mjesta, koja su neproduktivna. Hvala Bogu da drzava ne moze vise intervenirati, kako je cinila do sada svo vrijeme, na stetu poreznih obveznika.
Uključite se u raspravu