Ni monetizacija ni sekuritizacija nisu dobar način za rješavanje pitanja autocesta. Najprije treba 'počistiti' postojeći menadžment i postaviti onaj koji će odgovarati za svoje rezultate jer je ključni problem nije dug već neučinkovitost, čulo se na okruglom stolu 'Monetizacija autocesta' u organizaciji studentske udruge Financijski klub.
"Sekuritizacija nema smisla kad je infrastruktura već izgrađena, već dok se ona gradi. Kad je u pitanju pregovaranje o koncesijskom ugovoru, tko će pristati na kraću koncesiju ako je Vlada već najavila duže rokove i otvorila prostor za pregovaranje, a Hrvatska je ionako na glasu kao prilično 'mekana'", upozorava analitičarka Ekonomskog instituta Mihaela Grubišić Šeba. Kritizirala je davanje autocesta mirovinskim fondovima jer oni predstavljaju manje od četvrtine građana dok su se infrastruktura gradila novcem svih građana.
Ekonomist Ljubo Jurčić monetizaciju vidi kao "čisto neznanje". "Umjesto ekonomske politike, nama državu vodi blagajnik. Najmanji uzrok deficita su autoceste, trebamo se koncentrirati na smanjenje kamata na kredite tih tvrtki što bi se moglo postići boljom suradnjom fiskalne i monetarne politike", smatra Jurčić. Po njemu model monetizacije nije ništa drugo do oblik kredita na 20 do 30 godina jer država garantira da će koncesionaru nadoknaditi novac ako podbaci prihod od cestarina. Uz to, obzirom na dugi rok prisutan je devizni rizik i visoka premija rizika pa će koncesionar tražiti i do 17 posto povrata što je iznimno puno budući da prihod i promet na autocestama ovise o kretanju gospodarstva, a ne o onome tko upravlja prometnicama.
Željko Marušić s Prometnog fakulteta upozorava da, obzirom da država garantira prihod, privatnom koncesionaru nije u cilju imati kamionski promet na autocestama. "Kamioni zbog težine puno brže uništavaju prometnice pa će se dogoditi to da će zbog uštede koncesionari potjerati kamione prema lokalnim cestama, a onda ćemo mi to plaćati većim izdvajanjem za te ceste i lošijom sigurnosti prometa", kaže Marušić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@Pero7
Za lagat treba imat talent i jako dobru memoriju jer se inace tesko sjetit sto si gdje rekao. Neo ocito nema talent,a ni memorija mu nije jaca strana.
@ neo ,
sam si pisao na ovom PD Forumu da si bez posla i da te žena hrani.
Želim ti sve dobro u životu , i da se brzo zaposliš.
LP
poslati kredite za autoceste kalmeti i društvu i problem riješen
@neo,
kada je Kalmeta bio ministar nisi sjedio doma , i ti si imao posao i krediti su se plaćali.
[/quote]
otkud ti znaš jel ja trenutno imam posla ili nemam ?????
da možda ne radiš u SOA-i????
cijelo vrijeme spamaš tu ovaj forum sa svojom prohdzvskom pričom, da nisi karamarkov spavač u SOA A OVDJE PIŠEŠ PO ZADATKU? Tu pričaš o nekavim uhljebima i zgubidanima po javnim poduzećima a čini se da si ti jedan od njih i to onaj najgore vrste koji samo visi po forumima i ništa ne radi i čeka da se ‘njegovi’ vrate na vlast da bi nastavio krasti zajedno sa njima
poslati kredite za autoceste kalmeti i društvu i problem riješen
@neo,
kada je Kalmeta bio ministar nisi sjedio doma , i ti si imao posao i krediti su se plaćali.
[/quote]
Naravno jer je kalmeta trebao otplaćivat samo ono malo kreidta što su digli prije njega. A kad su za kalmetine i ivine kredite počeli istjecati počeci i kamate se počele obračunavati jedan je dao ostavku, a drugi je još malo pretrpio i sad gradonačelnikuje.
I naravno da je bilo posla – posla uvijek ima kad se novci, koje će tvoja djeca i unuci vraćat, rasipaju na gluposti.
Ono što je stvarno teško je da ima posla ali tako da onaj koji zapošljava istovremeno i nešto zaradi.
Uključite se u raspravu