Istraživanje tvrtke ManpowerGroup predstavljeno u utorak, pokazuje da 33 posto poslodavaca planira povećati broj zaposlenih u drugom tromjesečju ove godine, a uz neto prognozu rasta zapošljavanja u drugom kvartalu od 29 posto, u ManPoweru procjenjuju da je riječ o više od sto tisuća radnih mjesta.

ManpowerGroup, tvrtka iz područja ljudskih resursa, istraživanje o planovima u zapošljavanju provodi više od 55 godina, trenutno u 44 zemlje. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno po prvi puta, a u njemu je sudjelovalo 620 poslodavaca. Anketa se temelji na pitanju poslodavcima o tome kakve promjene u zaposlenosti očekuju u slijedeća tri mjeseca, u ovom slučaju do kraja lipnja 2018., u usporedbi s tromjesečjem u kojem se nalazimo.

Kako je pojasnio direktor Manpowera za Hrvatsku i Sloveniju Nebojša Biškup, 33 posto anketiranih poslodavaca izjasnilo se da će povećati broj radnika u slijedećem kvartalu, četiri posto ga kani smanjiti, 57 posto ne planira promjene, a šest posto ne zna odgovor. Sukladno tim brojkama, dolazi se do neto prognoze od 29 posto.

Primarno zbog turizma, povećanje zaposlenosti bit će najizraženije u zapadnoj i južnoj Hrvatskoj, 40 odnosno 37 posto. U središnjoj Hrvatskoj će iznositi 25 posto, a istočnoj 27 posto.

Od sektora, ponajviše zbog sezonskog utjecaja, očekivano prednjače ugostiteljstvo i turizam, gdje će porast iznositi 48 posto, slijedi građevinarstvo s 46 posto, zatim proizvodnja s 33 posto (…) dok će u javnom i društvenom sektoru skok iznositi 16 posto. 

"Po nama, ta brojka ne bi smjela biti 16 posto jer ona ne odražava stvarno stanje u gospodarstva te smatramo da bi u svakom slučaju trebala biti gotovo ili jednaka nuli", napominje Biškup.

Kako je naglasio Biškup, prognoza koju je zabilježila Hrvatska rezultat je manjka radne snage, a riječ je od radnim mjestima koja su ispražnjena zbog odlaska radnika iz Hrvatske.

Naveo je da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 do 15 godina izgubilo oko 200 tisuća radnih mjesta, dok je u posljednjim godinama pao i broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, s 300 tisuća na 190 tisuća.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Postavlja se pitanje, ističe Biškup, hoće li hrvatsko gospodarstvo moći popuniti otvorena radna mjesta, čiji broj u drugom kvartalu ima potencijal premašiti 100 tisuća.

"Nažalost, neće moći popuniti ta radna mjesta. Odnosno hrvatsko gospodarstvo neće ostvariti rast BDP-a kako je planiralo iz jednostavnog razloga jer neće imati radnike kojima će nova radna mjesta i zatvoriti", naglašava.

Pritom, kaže Biškup, hrvatsko gospodarstvo trajno gledano ima manjak od sto tisuća radnika. Po njihovim procjenama, od 190 tisuća ljudi na burzi rada, 120 tisuća ih je trajno nezapošljivo, čime ih ostaje tek 70 tisuća. No, oni su disperzirani po cijeloj zemlji, raspolažu s raznim znanjima, čime ih se na bar polovicu ne može računati kao na zapošljive, a Biškup napominje da tu izostaje i edukacija koja bi ih učinila konkurentnijima.

Situaciju otežava i stanje u kojoj posluje hrvatsko gospodarstvo, kaže Biškup, a s obzirom na fiskalnu i parafiskalnu politiku Vlade, kao i apsolutni nedostatak imigracijske politike, pri čemu "prognoza od 29 posto je samo optimizam koji nažalost nismo sigurni da će hrvatsko gospodarstvo moći i pretočiti u pozitivne brojke rasta".

"Bez jasne politike Vlade, koja će se opredijeliti kakvu imigracijsku politiku zaista želimo, nažalost ne možemo očekivati veće stope rasta BDP-a jer nećemo moći zatvoriti otvorena radna mjesta", ističe.

Od Vlade očekuju da radi na mjerama fiskalne politike, to jest na rasterećenju plaća, kako bi radna mjesta kod poslodavaca učinili atraktivnijima, zatim na aktivnim mjerama zapošljavanja koje su primjenjive, a za podizanje kompetencija treba koristiti i sredstva iz EU.

Biškup kaže da će u Manpoweru nedostatak radne snage u Hrvatskoj pokušati amortizirati putem povećanja kompetencije postojeće radne snage, kao i pokušajima privlačenja radne snage iz zemalja EU, prije svega onih kulturološki sličnih, poput Poljske, iz koje i postoji velik interes za preseljenje i rad u Hrvatskoj.