U gospodarskoj smo 'muljaži' bolji od svijeta

U 'obmanjujuće ponašanje' kao oblik gospodarskog kriminala ulazi i zloupotreba poticaja/I. Kralj/PIXSELL U 'obmanjujuće ponašanje' kao oblik gospodarskog kriminala ulazi i zloupotreba poticaja/I. Kralj/PIXSELL

Kriminal u biznisu u Hrvatskoj nadmašio je svjetski, ali i prosjek država istočne Europe, ukazuje svježe istraživanje PwC-a.

Svaka druga tvrtka u Hrvatskoj lani je bila žrtva gospodarskog kriminala, uz pretrpljene štete od 50.000 do milijun dolara. U odnosu na godinu prije, stopa gospodarskog kriminala u Hrvatskoj (53 posto) sada je dvostruko veća.

Ujedno je nadmašila svjetski prosjek (49 posto) i značajno nadmašuje prosjek gospodarskog kriminala u državama istočne Europe (47 posto).  Rezultat je to PwC-ova Globalnog istraživanja gospodarskog kriminala u kojem su drugi put sudjelovale i naše kompanije. Navodi se da su svoje iskustvo podijelile 62 vodeće hrvatske organizacije, a ukupno je istraživanje pokrilo 7200 poslovnih sudionika iz 123 države.

Korupcija iščezava
Istraživanje ukazuje da se gospodarski kriminal u Hrvatskoj promijenio. Mnogi dosad najrazvikaniji oblici tog kriminala, poput "mita i korupcije", ovdje su sada u padu. Godine 2016. na korupciju se žalila trećina biznisa u Hrvatskoj, a lani njih svega 12 posto.

U padu su i krađe (s 58 posto biznisa koji su bili pogođeni krađama preklani na 30 posto lani). Padaju i prijevare u nabavi (sa 17 na 9 posto), računovodstvene prijevare (sa 17 na 6 posto), pranje novca (sa 17 na nula posto), hipotekarne prijevare (sa 17 na nula posto), špijunaža (s 8 na nula posto) i kršenje prava intelektualnog vlasništva (s 8 na nula posto).

 

53 posto

organizacija u Hrvatskoj lani su bile žrtve gospodarskog kriminala

Kao vrhunac, poreznih prijevara i zloupotrebe informacija u prometu vrijednosnim papirima, prema ovom istraživanju, u Hrvatskoj nije bilo ni 2016., a ni lani. Iz studije je vidljivo da gospodarski kriminalci traže nova područja gdje mogu djelovati.

Prijevare u ljudskim resursima, gdje se varalo prilikom zapošljavanja i s plaćama, zbog odljeva radne snage potpuno su iščezle. Međutim, prostor za manipulaciju u svijetu biznisa sad je u novim područjima gospodarskog kriminala. U porastu su kriminalna djela poput nezakonitih udruživanja i zloupotrebe nadmoćne tržišne pozicije, znači kršenje Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (s nula skočilo na 6 posto).

U porastu je i obmanjujuće poslovno ponašanje, u koje ulazi i zloupotreba poticaja. Taj oblik kriminala s nule se preklani snažno odrazio i lani ga je osjetilo čak 33 posto poduzetnika u Hrvatskoj. On je posebno ozbiljan, jer četvrtina biznisa tvrdi da ostavlja najveće posljedice.

"Obmanjujuće poslovno ponašanje obuhvaća bilo kakvo prijevarno ponašanje kompanija u odnosu na tržište i javnost, vezano za proizvode ili usluge koje kompanije prodaju. Uključuje i davanje lažnih informacija o proizvodima i uslugama", objašnjavaju nam iz PwC-a Hrvatska.

Najčešće žrtve
Na vrhu, kao ukupno najrašireniji oblik gospodarskog kriminala i s ukupno najvećim posljedicama po poslovanje, su potrošačke prevare. To su one u kojima klijenti ili drugi subjekti kroz hipotekarne prijavare, zloupotrebe kreditnih kartica, prijevare u osiguranju, lažne identitete i na druge načine varaju biznise.

Čak 36 posto organizacija od toga je imalo najveću štetu. Najčešće žrtve prijevara su tehnološke tvrtke, osiguravatelji, financijaši i trgovci.

Komentari (1)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve