Članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj zasad mnogo više demonstrira prijetnje zbog izlaganja većoj konkurenciji i gubitku povlastica na tržištima Cefte nego šanse koje izvoznicima pruža ulazak na jedinstveno europsko tržište od oko pola milijarde ljudi.

Prema preliminarnim procjenama, u prvih osam mjeseci međugodišnji se pad izvoza produbio od sredine godine sa -4,4 na -6,3 posto (na 44,2 milijarde kuna prema lanjskih 47,17 milijardi). Brojke državnih statističara, međutim, sugeriraju da je samo u kolovozu izvoz pao za gotovo petinu (19 posto) u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prva dva mjeseca članstva u Uniji više od 11 posto. Ostaje nadati se da će se te procjene pokazati jako nepotpunima jer ovako, najblaže rečeno, zvuče uznemirujuće.U Zavodu za statitiku, doduše, upozoravaju da je s ulaskom u EU došlo do promjene u načinu prikupljanja podataka (za EU Intrastat, za ostale Extrastat) pa se podaci mogu donekle razlikovati od onih pouzdanijih i detaljnijih koji će se objaviti tek 8. studenoga. Takvi su tek prošli tjedan objavljeni za razdoblje do kraja srpnja, pokazujući da preliminarni podaci nisu zahvatili oko pola milijarde kuna izvoza.

Ako bi tako bilo i u slučaju kolovoza, to bi značilo godišnji pad izvoza u tom mjesecu od i dalje velikih 11 posto, jer prema preliminarnim podacima izvoz je bio čak 1,2 milijarde kuna manji nego lani. Zanimljivo je da se to smanjenje većim dijelom odnosi na izvoz u EU, a ne na trgovinu s nečlanicama Unije – od zemalja Cefte do izvoza na druge kontinente – kod kojih je od početka godine pad daleko izraženiji. U sedam mjeseci izvoz na ta tržišta pao je oko 13 posto, s tim da je na tržištima Cefte, zbog pojačanog krcanja skladišta prije gubitka povlaštenog režima, izvoz na u te zemlje pao 'samo' šest posto ili oko 400 milijuna kuna. No, već srpanj je opravdao strahove u vezi s tim hendikepom. Izvoz u Ceftu bio je 11 posto manji nego u istom mjesecu lani. Od sedam zemalja Cefte u sedam mjeseci pozitivan predznak izvoza Hrvatska ima samo s onima kod kojih je vrijednost izvoza manje značajna, dok je na trima najvažnijim tržištima iz tog kruga – Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore – ove godine ostvaren 8,5 posto ili oko 630 milijuna kuna manji izvoz nego lani.

U Srbiju kao šesto najveće izvozno tržište Hrvatske izvoz je smanjen 13,5 posto ili oko 230 milijuna kuna, na 1,46 milijardi. No, i apsolutno i relativno osjetno veći pad u sedam mjeseci bilježi izvoz u Crnu Goru, koji je smanjen gotovo 44 posto ili 330 milijuna kuna, dok je u BiH sedmomjesečni skor s obzirom na 'zalihe' stvorene prije ulaska u EU tek blago negativan i očituje se u 65 milijuna kuna smanjenja. S druge strane, blago pozitivan predznak izvoza u Europsku uniju iz prvih sedam mjeseci (24,1 prema 23,7 milijardi kuna) do kraja kolovoza e, čini se, posve istopio. Prema preliminarnim podacima DZS-a, naime, proizlazi i da se prometnuo u minus dva posto, ali realno je očekivati da će do objave detaljnije slike stići ponešto zaostale dokumentacije.

Valja primijetiti da je u Italiju, koja je najveće izvozno tržište Hrvatske, u sedam mjeseci izvezeno robe za 5,7 milijardi kuna ili 400 milijuna manje nego lani. Izvoz u Njemačku povećan je tek simbolično (za 1 posto), dok je u Austriju manji 300-injak milijuna ili više od 10 posto. Desetak posto pao je i izvoz u Francusku, a u susjednu Mađarsku potonuo je 18,5 posto. Upadljivo je, međutim, da se postotnim rastom hrvatskog izvoza među članicama EU ističe nekoliko zemalja najpogođenijih (dužničkom) krizom koje zbog toga, moguće, jači europski igrači percipiraju rizičnijima i ne otimaju se za ta tržišta. U Grčku smo više nego trostručili izvoz (sa 175 na 554 milijuna kuna), u Španjolsku je povećan 41 posto (na 223 milijuna), u Portugal 17 posto.

Dio te skupine danas je i Slovenija u koju je izvoz povećan gotovo 700 milijuna, na više od 4 milijarde. Iako i na tržištu SAD-a bilježimo blagi plus, ukupan izvoz izvan Europe je osjetno manji nego lani. Jedna od iznimaka su, međutim, Maršalovi otoci. Izvoz na to egzotično tržište povećan je 700 puta (!), na 360 milijuna kuna. Nažalost, to ne mijenja prilično tmurne izvozne pozicije Hrvatske unutar EU; manji izvoz imaju samo Cipar i Malta, a posljednji podaci upućuju i da je malo zemalja EU s većim padom izvoza.