'Turizam je bitan za domaći agrar, ali hranu trebamo jače brendirati'

Josip Zaher, Ivo Grgić, Zvonko Širjan, Katarina Miličević, te novinari Miroslav Kuskunović i Marta Duić na okruglom stolu/Žarko Bašić/PIXSELL Josip Zaher, Ivo Grgić, Zvonko Širjan, Katarina Miličević, te novinari Miroslav Kuskunović i Marta Duić na okruglom stolu/Žarko Bašić/PIXSELL

Gosti cijene autohtonost i to im se mora omogućiti, no uvjet je da kvalitetno više proizvodimo i promičemo.

Turizam treba biti promotivni alat za hrvatske poljoprivredne proizvode, a uz razrađenu strategiju i udruživanje proizvođača može dodatno pospješiti hrvatsko gospodarstvo. Zaključak je to trećeg okruglog stola Hrvatska hrana za hrvatski turizam u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz na kojem se raspravljalo o ulozi hrvatske poljoprivrede i proizvođača u turizmu. "Turizam samo djelomično može riješiti problem poljoprivrede.

Turisti dolaze na naše tržište i kad su već tu trebamo iskoristi taj trenutak te im i dok su na našem terenu promovirati domaće proizvode koji su vrijedni za izvoz. To je prilika koju nikako ne smijemo propustiti", istaknula je Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam. Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, smatra kako prvo moramo osigurati samodostatnost, a turizam shvatiti kao dodanu vrijednost. Napominje kako je apsorpcija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od ukupnih prihoda iz turizma 17 posto. "To je dobar orijentir, domaća kvalitetna hrana i piće trebaju biti prihvaćeni od hotelijera, ali samo uz dobru strategiju možemo osigurati bolju budućnost", tvrdi Zaher.

Zvonko Širjan, suvlasnik i član Uprave Širjan d.o.o. ističe kako se većina turista koji dođu i otkriju našu ponudu, uvijek rado vraćaju. "Ministarstvo kao osovina treba pokrenuti kanal uz pomoć državnih banaka, institucija, instituta i visokoškolskih ustanova te graditi turistički proizvod s domaćom hranom koji bi pomogao poljoprivredi, a zasigurno ne bi odmogao ni turizmu", smatra Širjan. Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta složio se tvrdeći kako trebamo zadržati kvalitetu koja je već potvrđena i priznata te raditi na povećanju proizvodnje. "Kad govorimo o turizmu i dalje smo mali igrači u usporedbi s ostalim mediteranskim destinacijama. Ipak, trebamo to iskoristiti, ali da bismo to mogli trebamo više proizvoditi", objašnjava Grgić.

 

Širjan

Omogućiti poljoprivrednicima da prodaju hranu s oznakom hrvatskog podrijetla i u trgovačkim lancima i u hotelima i u restoranima.

Plava i Zelena Hrvatska
Kako tvrdi Miličević, Institut je još prije desetak godina izdao knjigu kojom su željeli analizom turističkog proizvoda povezati Plavu i Zelenu Hrvatsku. "Poljoprivreda i lokalni proizvodi trebaju biti na stolovima, poželjno ih je nuditi gostu te ga uključiti u proces spremanja hrane i pića. Danas ni klasični suveniri više ne prolaze, turisti vole odnijeti sa sobom lokalnu hranu. Ipak, naši manji proizvođači teško mogu imati dovoljno velike količine koje turistička ponuda diktira", objašnjava Miličević. Zaher je podsjetio kako turizam čini gotovo 20 posto BDP-a i da mnogi to kritiziraju, ali smatra kako je ključno aktivirati i ostale sektore.

"S 11 milijardi u turizmu može biti fenomenalna apsorpcija domaćih proizvoda. Oni koji profesionalno rade turizam zainteresirani su imati domaće proizvode. Analize HGK pokazuju da 30-ak posto turista dolazi  zbog enogastro ponude i da im je autohtonost važna. Moramo učiniti više da proizvodnju podignemo da može odgovoriti na potražnju te da opskrba i njen volumen teku bez problema", smatra Zaher i dodaje kako je uvjet modelirati ukupnu proizvodnju, identificirati u čemu možemo ili ne možemo biti konkurentni.

 

30 posto

turista dolazi u RH radi enogastro ponude, po HGK

Grgić procjenjuje da od ukupne  potrošnje turizma oko 50 posto dolazi iz uvoza i kako je i dalje primaran razlog dolaska turista u RH odmor, a enogastro ponuda je bonus. "Pitanje je do koje mjere treba vezati poljoprivredu i turizam. Danas turizam generira mnogo, no ako dođe do urušavanja gdje ćemo biti? Zabrinjava me poljoprivredna proizvodnja koja ne raste kako bi trebala. Za turizam je lako iščitati ciljeve, ali za poljoprivredu kao da ih ni nema. Slijepo se slijede napuci ZPP-a, a zanemaruje šira slika˝, upozorava Grgić.

Miličević se nadovezala ističući kako je Hrvatska u drugom krugu životnog ciklusa destinacije i pitanje je dokad ćemo ići prema gore. Napominje kako je moguć pad ili ćemo morati inovirati turistički proizvod kako bismo bili konkurentni. "Ako je proizvod dobar, on će naći kupca,  a kroz turizam bismo mogli doći do povoljnijeg odnosa snaga. Nama se svake godine 15-20 posto povećava proizvodnja, a tako bi trebali i drugi proizvođači.  Naša turistička ponuda nije prepoznala prednosti koje bi plasiranje domaćih proizvoda kroz hotele moglo donijeti. Gosti uvijek gledaju da je ponuda autohtona pa je važno da i hotelijeri i restorani prepoznaju ulogu domaćih proizvođača", smatra Širjan. 

 

Zaher

Imamo niz malih proizvođača i bez udruživanja nema opstanka. Oni koji profesionalno rade turizam žele domaće.

Još trebamo učiti
Zaher pojašnjava kako je na našem tržištu važna i regija, a  ne samo domicilno tržište, dok je turizam dodatna šansa za proizvođače. "Veličina potrošnja raste zahvaljujući dodatnim ponudama  i eno-gastro segmentu došli smo do prosječne dnevne potrošnje od 83 eura. Imamo hotelske lance koji sami proizvode hranu i one koji surađuju i s velikim i malim proizvođačima. Interakcija je ključna i svi moramo dati maksimum od sebe da je poboljšamo. Mali proizvođači će teško snabdijevati obalu jer ih muče logistika i transport, ali udruživanje i otvaranje regionalnih distribucijskih centara bi uvelike olakšali proces", predlaže Zaher.

Grgić upozorava da još moramo učiti od drugih. "Mnogi danas gledaju kako što jeftinije doći do proizvoda, a naši su itekako kvalitetni jer su blizu. Poljoprivrednicima treba omogućiti da prodaju hranu s oznakom hrvatskog podrijetla i u trgovačkim lancima i na jelovnicima hotela i restorana. Postoje prilike u kojima možemo prodati mesne prerađevine i kao suvenir i kao obilježeni proizvod, no one su rijetke", požalio se Širjan. Miličević upozorava da moramo definirati što  je autentično za našu gastronomiju.

 

Miličević

Trebamo stranim turistima pokazati svoje proizvode koji su vrijedni za izvoz.

"U Hrvatskoj nestaju mali proizvođači. Udruživanje proizvođača je dobar put, no mnogi od toga bježe. Pozitivnih primjera ima, no premalo", ističe Grgić. Kako upozorava Zaher, jedno je proizvesti, a drugo je opstati na tržištu. "Malo smo tržište, imamo niz malih proizvođača i bez povezivanja i udruživanja nema opstanka. Troškovi plasmana i marketinga su preskupi za pojedince. Strateškom politikom moramo smanjiti te probleme. Mediteranske zemlje koje su naši konkurenti su se zahvaljujući potrebama i standardima koje turisti zahtijevaju pozicionirale kroz autohtonost proizvoda neovisno je li u pitanju proizvodnja hrane,  vinarstvo ili maslinarstvo. Oni nam trebaju biti primjer", zaključuje Zaher.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve