Tunel Veliki Gložac, koji se nalazi na autocesti A6 Rijeka – Zagreb kod čvora Vrbovsko, jedan je od četiri najbolja europska tunela prema istraživanju sigurnosnih uvjeta cestovnog prometa u tunelima EuroTAP u sklopu kojeg se ove godine ispitao 31 tunel iz 11 europskih zemalja. Iako ove godine nije proglašen najbolji europski tunel, Veliki Gložac je dobio najbolju moguću ocjenu, “vrlo dobar”, i ima jednak broj pozitivnih ocjena kao njemački tunel Heidkopf, andorski Pont Pla i španjolski Guadarrama III. Time se nastavlja tradicija prema kojoj su hrvatski tuneli u samom vrhu po tom istraživanju koje je predstavljeno u utorak u prostorijama Hrvatskog autokluba, a u isto vrijeme i u drugim europskim autoklubovima.

Turistička važnost
U HAK-u smatraju da su ovakvi rezultati od iznimne važnosti za Hrvatsku, a posebno zbog turističke sezone. “Tako je za lanjskog pobjednika EuroTAP-ovog istraživanja, hrvatski tunel Brinje, doznalo više od 120 milijuna ljudi”, rekao je Darko Brozović, voditelj projekta EutoTAP u HAK-u. Inače, druga cijev Velikog Glošca u promet je puštena lani, a izgradile su je tvrtke Viadukt i Hidroelektra niskogradnja. Procjenjuje se da ovako dobri rezultati imaju pozitivne učinke i na tvrtke koje su gradile, ali i one koje su opremale pobjedničke tunele te im otvara prostor za strana tržišta. Među najlošijim europskim tunelima ove godine su se našle slovenske Karavanke, belgijski Waasland i austrijski Wolfsberg. Kao pozitivne strane hrvatskog tunela navodi se unakrsna veza između dviju cijevi koje su dodatni izlazi za nuždu i spašavanje, evakuacijska svjetla, vodootporna vrata vanjskih ruta za spašavanje, prometna svjetla i barijere, radioprogrami, potpuni video-nadzor, automatizirano otkrivanje prekida prometa i dojave požara, ugibališta u sredštu tunela i zvučno izolirani SOS telefoni i vatrogasni aparati. Plan hitne reakcije i redovni treninzi tunelskog osoblja i spasilačke službe također su Velikom Glošcu donijeli visoke ocjene. U negativnosti su ubrojeni nedostatak zvučnika, predugi razmak između SOS telefona i vatrogasnih aparata (300 metara) te prekratko maksimalno vrijeme mogućeg korištenja respiratora vatrogasne postrojbe pa je Brozović savjetovao nadležnima da ulože još ovaj mali dodatni napor kako bi tunel postao vrhunski.

Kilometarski tuneli
Ispitivanje sigurnosnih uvjeta u tunelima započelo je još 1999. godine, nakon velikih nesreća u tunelima Mont Blanc (41 osoba poginula) i Tauern (12 poginulih). Istraživanje obuhvaća samo tunele duže od tisuću metara, a od 2005. godine provodi se u organizaciji konzorcija EuroTAP. Hrvatska je prvi put sudjelovala 2004. godine s tunelima Učka i Tuhobić koji su dobili prilično loše ocjene. Godinu kasnije ispitani su Javorova Kosa i Plasina koja je zauzela treće mjesto, 2006. testirana je Mala Kapela i Grič koji je zauzeo drugo mjesto, a lani je tunel Brinje proglašen najboljim europskim tunelom. U Hrvatskoj postoji 12 tunela dužih od tisuću metara.