Na kućne adrese ili tekuće račune umirovljenicima ovih dana zbog indeksacije mirovina stižu malo podebljani iznosi.
Oni s prosječnom mirovinom (koja je u veljači iznosila 2177 kuna) dobit će ovoga mjeseca nešto više od 80 kuna veći iznos nego mjesec prije, s tim da im prema formuli usklađivanja mirovina zapravo raste za nepunih 30-ak kuna, ali u travnju dobivaju i zaostala usklađenja za siječanj i veljaču. Polugodišnje usklađivanje primjenjuje se s početkom godine, ali se s isplatama kreće koji mjesec kasnije jer se indeksacija temelji na statističkim podacima za prethodno polugodište koji na samom početku godine još nisu poznati. Polovica zbroja stope promjene indeksa potrošačkih cijena (2,1 posto) i stope promjene nominalnog indeksa bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj (0,4 posto) rezultirala je u ovoj rundi usklađenja povećanjem mirovina za 1,25 posto.
Iako to za većinu umirovljenika znači tek nekoliko desetaka kuna veće mirovine, za državni proračun na masu umirovljenika 1,25 posto povećanja znači 30-40 milijuna kuna veće mjesečne izdatke. Na godišnjoj razini to znači više od 400 milijuna kuna povećanja rashoda. Sve to ne računajući još jedno polugodišnje usklađenje na tako povećanu osnovicu. S obzirom na spomenuti financijski efekt usklađivanja mirovina na godišnjoj razini, ne čudi što je i MMF među preporukama Vladi za smanjenje deficita apostrofirao njegovo ukidanje. U Vladi to zasad nemaju u planu. No, situacija s proračunom prilično je "šepava", pa se i prije nego što je rebalans i došao na saborske klupe sve izvjesnijim čini da će još jedan biti neizbježan.
Kako bilo, zasad sve upućuje na znatno veći proračunski manjak nego što je zacrtan "prigodnim" rebalansom. Osim što se projicirani prihodi i nakon korekcije naniže čine nedohvatljivima (kao i rast BDP-a od 0,7%), na rashodnoj strani mirovine su ponovno jedna od stavki koje će se teško zadržati u budžetiranim okvirima. Naknade građanima i kućanstvima, kategorija u kojoj su mirovine najveća stavka, rebalansom je smanjena i u odnosu na originalni plan i u odnosu na 2012. Iako se to objašnjava smanjenjem nekih drugih socijalnih izdataka (npr. sredstava za zdravstvenu zaštitu na radu), sve upućuje na to da će se u aktualni plan teško uklopiti indeksacija i da će plan ispasti kratak za nekoliko stotina milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Inace vecina zemalja uskljadjuje i porezne odbitke sa inflacijom. Ne znam da li je to slucaj u Hrvatskoj.
Koliko ce ova indeksacija doprinjeti primateljima saborskih mirovina?
Nisam siguran, mislim da nekog uskladjivanja ima, kao i poreznih razreda. Svima ce donijeti isti %, ali oni koji su u 40% poreznom razredu(od 8000kn+ tako nesto) i imaju iznad 3000kn, jos ce biti oderani time i dodatnim zdravstvenim(3%).
Cijene narasle 6%, a penzija 1%. Katastrofa. Baka se ubila i radila prekovremeno, i noc i dan, za 2000kn penzije! 20% izdvajanja za ovu bijedu.
S tih 2000kn, da ne zivi s nama, zvijeli bi ekstremno minimalnim standardom u stalnom strahu od rezija itd. Sramota! Znam ljude koji imaju po 800kn penzije, i manje.
Inace vecina zemalja uskljadjuje i porezne odbitke sa inflacijom. Ne znam da li je to slucaj u Hrvatskoj.
Koliko ce ova indeksacija doprinjeti primateljima saborskih mirovina?
Uključite se u raspravu