Od 1. ožujka ove godine korisnicima transportnog sustava plinovoda transport prirodnog plina naplaćivati će se po novim, višim tarifnim stavkama, ali to, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i domaćem distributeru prirodnog plina Plinacrou – u konačnici neće utjecati na cijenu prirodnog plina za tarifne kupce, među koje spadaju i kućanstva. U ministarstvu podsjećaju da je Vlada već prije najavila da do ljeta neće biti rasta cijene struje i plina za građanstvo, te da će povećanje cijene plina za industriju, ako ga i bude, biti manje nego što se isprva očekivalo. “Uz pretpostavku da bi potrošnja prirodnog plina u 2008. godini iznosila oko 3,2 milijarde prostornih metara plina, što je svega pet posto više nego 2007., prosječna cijena transporta koja opterećuje prostorni metar plina porasla bi za 0,02 kune pa time ne bi utjecala na konačnu cijenu plina”, ističe Branko Radošević, predsjednik Uprave Plinacroa.

Tarifni sustav
Prema tarifnom sustavu za korištenje transportnog sustava plinovoda, transport za distributere prirodnog plina i izravne kupce ugovara opskrbljivač (Ina) na temelju njihovih zahtjeva, dok Plinacro ovisno o rezerviranom kapacitetu predlaže visinu tarifnih stavki. Odluku o visini tarifnih stavki za transport prirodnog plina za ovu godinu Vlada je donijela krajem siječnja, a nove će se stavke primjenjivati od 1. ožujka. Prema toj odluci, tarifna stavka za transport u mjesecima vršnog opterećenja (siječanj, veljača, studeni i prosinac) iznosi 4,99 kuna po standardnom prostornom metru (Sm3) po danu (do sada 3,46 kuna), u mjesecima srednjeg opterećenja (ožujak, travanj, svibanj, lipanj, rujan i listopad) 4,16 kuna po Sm3 po danu (do sada 2,89 kuna), a mjesecima osnovnog opterećenja (srpanj i kolovoz) 2,49 kuna po Sm3 po danu (do sada 1,73 kune). “Cijena transporta prirodnog plina dio je ukupne cijene plina po prostornom metru, ali uvjereni smo da cijena usluge transporta, izračunana, provjerena i odobrena mišljenjem Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), te konačno potvrđena od Vlade ne bi trebala povećati cijenu plina po prostornom metru krajnjim kupcima, i to zato što opskrbljivači plina imaju mogućnost korištenja daleko većeg kapaciteta plinskog transportnog sustava pa time mogu tržištu isporučiti potrebne veće količine plina”, ističe Radošević. Iz Ministarstva i Plinacroa ističu da nominalno povećanje tarifnih stavki za transport plina na krajnju cijenu plina za kućanstva ima mali utjecaj, realno tek oko dva posto. Računice, naime, pokazuju da je cijena transporta plina prema konačnom obračunu za 2007. iznosila 0,13 kune po prostornom metru neto, odnosno 0,16 kuna bruto, dok je cijena plina za kućanstva, primjerice u Zagrebu, iznosila 2,08 kuna bruto pa transport u toj konačnoj cijeni ima udio od 7,7 posto. Uz pretpostavku da će prosječna cijena transporta plina u 2008. godini biti 0,15 kuna po kubiku neto, odnosno 0,18 kuna bruto, to bi na konačnu cijenu plina za kućanstva, na primjeru Zagreba, od 1. ožujka moglo utjecati 0,02 kune po prostornom metru, odnosno jedan posto, procjenjuju u Plinacrou.

Konačni obračun
Iznose i podatke da je prosječna cijena usluge transporta koja opterećuje prostorni metar, a koja se na takav način može izračunati tek po konačnom obračunu, 2005. iznosila 0,142 kune po kubiku, 2006. – 0,136 kuna, 2007. – 0,129 kuna, a prema rezerviranom opterećenju 2008. mogla bi iznositi 0,15 kuna po kubiku. Vidljivo je da se ta cijena smanjivala iz godine u godinu, a time se smanjivao i ukupni prihod tvrtke, namijenjen isključivo ulaganju u daljnji razvoj plinskog transportnog sustava, kaže Radošević. Povećanje tarifnih stavki za Plinacro značilo bi povećanje prihoda za 30 posto, ali time se, naglašava, tek ostvaruje prihod kao 2004. godine. Promjenu stavki iz Ministarstva i Plinacroa objašnjavaju znatnim povećanjem transportnog sustava (samo u 2007. sagrađeno je i pušteno u rad novih 553 kilometra 75 barskog plinovoda), te nastavkom investicija. Ulaganja u daljnji razvoj plinskog transportnog sustava, koja je odobrila Vlada, procjenjuju se na 443 milijuna eura, a u 60-postotnom iznosu financirat će se upravo sredstvima prikupljenim od usluga transporta plina, dok se preostali dio financira kreditom Europske investicijske banke, naglašava Radošević.