Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 6128 kuna
Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća, piše tportal.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 6128 kuna. U odnosu na prošlogodišnju veljaču, plaća prosječnog Hrvata porasla je za četiri posto, a kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 3,2 posto.
Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća, piše tportal.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 6128 kuna. U odnosu na prošlogodišnju veljaču, plaća prosječnog Hrvata porasla je za četiri posto, a kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 3,2 posto.
Nažalost, za većinu zaposlenih prosječna plaća je nedostižan san. Podatak koji otkriva više o distribuciji dohodaka je medijalna plaća koja određuje sredinu distribucije. Ona je za veljaču iznosila 4975 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.
Od 19 gospodarskih sektora najbolje su plaćeni djelatnici u sektoru informacija i komunikacija (ICT) te u prosjeku mjesečno primaju 8359 kuna.
Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru. Međutim, za razliku od ICT sektora, u sektoru bankarstva i osiguranja primanja ne rastu. Zbog tehnoloških promjena i smanjene potražnje za financijskim uslugama bankari i financijaši nisu više traženi kao nekad.
Natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora. Tako je prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).
Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna), što je dokaz potplaćenosti ovog važnog sektora u kojem pretežno rade zaposleni s visokom stručnom spremom.
'Ispod crte' nalazi se 11 gospodarskih sektora, anajslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. Riječ je pretežno o niže kvalificiranim i nekvalificiranim zanimanjima u kojima su plaće znatno ispod prosjeka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne znam od kuda vuku te stupidne podatke , koje veze nemaju s realnošću.
Građevina: KV zidari imaju 7.600 kuna / minimalac + prijevoz+ na ruke + ne znam kako drugo../
– ugostiteljstvo ima 3.600,00 kuna / minimalac + prijevoz+ eventualno nešto na ruke
– zaštitari / minimalac + prijevoz + noćni rad nešto na ruke?,/
IT tvrtke sve prijavljuju ???
BANKARI ..sve prijavljuju ???
Odlično. Gdje je problem?
baš tako katastrofa sve zajedno, ali kad političari ne stvore okružje da kapital stvara nove poslove i da se oplemeni…
a i prosjek je jaka stvar, imaš 2 direktora ili političara od 20k i 8 radnika po 3k pa imaš prosjek 6.400 :)))) neznam kome pišu te statistike??? statistike treba po djelatnostima prikazati
najbolje plaće imaju neradnici
najlošije plaće imaju radnici
o Švicarsko
Ove place su naprosto – katastrofa, ukljucujuci I ove najvise od 8400kn.
Uključite se u raspravu