Sveti Martin na Muri mjesto je na krajnjem sjeveru Hrvatske koje posljednjih godina doživljava gospodarski procvat. Kako objašnjava načelnik te općine Franjo Makovec, prilikom osnivanja općine 1993. u njoj je bilo desetak radnih mjesta lokalnih obrtnika, a sada ih je 900, dok se do kraja godine brojka planira zaokružiti na tisuću.

Ova jedinica lokalne samouprave, s 2700 duša, od kojih je do 90-ih gotovo 90 posto radilo u susjednoj Sloveniji, uspjela je postići tako veliku zaposlenost zahvaljujući spretnom balansiranju između turizma i proizvodne djelatnosti. Naime, iako je najpoznatija “tvrtka” u tom mjestu LifeClass Terme Sveti Martin, toplice koje zapošljavaju gotovo 200 ljudi, većina radnih mjesta ipak je vezana uz tamošnju gospodarsku zonu s 12 proizvodnih tvrtki i 500-tinjak radnika.

Iako je većina tvrtki osnovana domaćim kapitalom, tu su svoj pogon smjestila i poduzeća iz Švicarske, Austrije i Nizozemske.

Plan: 100 zaposlenih

“Plan je da u idućih nekoliko godina samo u gospodarskoj zoni imamo tisuću zaposlenih. Smatram da je to realan cilj s obzirom na to da su u tijeku investicije proširenja ili gradnje novog pogona četiriju tvrtki, a još najmanje dva interesenta u procesu su kupnje zemljišta za buduće investicije”, kaže Makovec, koji odrađuje već šesti uzastopni mandat na čelu općine.

Dodaje da je dosad u zonu, koja je nastala 2000. godine, uloženo ukupno više od 50 milijuna eura, a značajne investicije su u tijeku ili u planu. Tako nizozemsko-hrvatska tvrtka Brodska montaža ulaže oko 40 milijuna kuna u pogon koji će proizvoditi komponente za jahte.

Švicarski Polycan Aerosols bavi se proizvodnjom limenki za tzv. PUR pjene za građevinsku industriju, a austrijski Te-Pro stalno širi kapacitete svoje metalurške djelatnosti. U planu je i dolazak jednog značajnijeg igrača s investicijom od 60-ak milijuna kuna, no Makovac zasad ne želi detaljnije govoriti o tome jer kaže da ima puno lobiranja, a posao još nije zaključen.

Po čemu je ova mala općina tako zanimljiva investitorima unatoč činjenici da se u neposrednoj blizini nalaze Čakovec i Varaždin sa svojim razvikanim industrijskim zonama, a nisu daleko ni zone u Sloveniji i Mađarskoj? Makovac kaže, u šali se referirajući na uzrečicu zagrebačkoga gradonačelnika Bandića, da je tajna u tome što “institucije rade svoj posao”. “Uredili smo gospodarsku zonu koja investitorima pruža transparentne uvjete. Za razliku od nekih drugih zona u kojima je grad kupovao zemljište, naša čitava zona površine 23 hektara u privatnom je vlasništvu.

Program nagrađivanja

Zaba ponovno nagrađuje svoje klijente: u novom Programu preporuka moguće osvojiti do 100 eura

Zajednička poljoprivredna politika

Bez hrane i poljoprivrede nema sigurnosti za Europu – ma koliko ulagali u obranu

S vlasnicima je dogovoren fer odnos da će Općina urediti infrastrukturu i parcelizaciju na području zone, a oni se obvezuju da neće praviti probleme investitorima i da cijena četvornoga metra neće biti veća od pet eura. Svi se korektno toga drže i u proteklih 15-ak godina gotovo i nismo imali problema s time.

Naravno, svi investitori djelomično su oslobođeni plaćanja komunalne naknade, ovisno o visini investicije, ali to imaju i sve druge zone. Mislim da ne trebam spominjati da smo svi u općini, dvoje zaposlenih i ja kao volonter, u svakom trenutku u potpunosti na raspolaganju investitorima”, kaže Makovac.

Racionalno budžetiraju

Sveti Martin ima i idealnu prometnu pozicioniranost: nalazi se desetak kilometara od autocesta za Ljubljanu, Beč, Budimpeštu, Zagreb, Rijeku, ali i dalje na istok.

Kao tajnu uspjeha općine Makovac navodi i racionalno raspolaganje budžetom od oko pet milijuna kuna, a od čega samo pet-šest posto posto odlazi na plaće i honorare zaposlenih ili volontera u Općini.