Promjene vlasnika
Prva sportska kladionica (PSK) je prema veličini pojedinačnog tržišnog udjela druga i, uz lidera Super sport, jedina koja konstantno u posljednjih pet godina ima rast prihoda. Prihod joj je sa 133,5 milijuna kuna u 2007. narastao na 140,2 milijuna u prošloj godini. No, profitabilnost joj nije pratila rast prihoda, pa je tako sa 12,3 milijuna kuna neto dobiti u 2007. godini PSK završio 2009. sa 7,8 milijuna gubitka, a 2010. sa 5,5 milijuna kuna minusa. Lani se tvrtka ponovno stabilizirala s neto dobiti od 6,2 milijuna kuna, odnosno bruto dobiti od 7,8 milijuna kuna, što je, naravno, neusporedivo sa 192 milijuna kuna neto dobiti Super sporta. Dugopoljski Hattrick (u vlasništvu irskoga Hattrick Sports Groupa), ne računamo li Hrvatsku lutriju (HL), čvrsto drži treće mjesto prema tržišnom udjelu. Ostvario je lani rast prihoda od 40 posto, na 83,7 milijuna kuna, a bruto dobit mu je skočila 23 posto, premašivši 10 milijuna kuna (neto dobit 8,3 milijuna kuna). Upravo Hattrick, preko drugih dviju kladionica čiji je vlasnik (Prve sportske i ABC Astorije), drži čvrsto drugo mjesto (prihodi zajedno 257 milijuna kuna, a bruto dobit oko 24 milijuna kuna), ali je istodobno lider na tržištu aparata za klađenje. Zajedno sa Super sportom drži gotovo dvije trećine hrvatskoga tržišta klađenja.Za razliku od Super sporta, nekada vrlo popularne kladionice poput Favorita prema podacima o prošlogodišnjem poslovanju u popriličnim su problemima. Favoritu se prihod smanjivao sa 70,6 milijuna kuna u 2007. na 45 milijuna u 2011. godini. Prije pet godina i Favorit je posljednji put ostvario neto dobit od 3,9 milijuna kuna, da bi se to u idućim godinama pretvorilo u nešto više od 33 milijuna kuna gubitka kroz 2009. i 2010., sve do prošlogodišnjih 17,8 milijuna kuna gubitka. Činjenica je da je ta kladionica od 2008. do prošle godine bila dio slovačke kladioničarske grupe Fortuna te je u tom razdoblju nosila i njihov naziv. No, potkraj 2011. u tvrtku se kao vlasnik vratio njezin osnivač Velimir Čerkez, tj. otkupio ju je natrag. On je vodio Favorit od njegova nastanka 2001. do dolaska Fortune, a u međuvremenu se bavio i još se uvijek uspješno bavi ugostiteljstvom kao vlasnik restorana Mostovi u Zagrebu.

Čišćenje tržišta
Bolus kladionica, koja je u javnosti poznatija pod brendom svojeg vlasnika Stanleybet, još je jedna od onih kojima posljednjih godina ne cvjetaju ruže te su 2010. i 2011. završili s gubitkom od po 12,3 milijuna kuna i padom prihoda na 45,3 milijuna kuna. Stanleybet je posljednji pozitivan rezultat zabilježio 2008. s prihodom od 86,6 milijuna i neto dobiti od 1,93 milijuna kuna. Germania sport jedna je od stabilnijih kladionica koja je uspjela posljednjih godina očuvati donekle visinu prihoda, ali uz stalan pad profitabilnosti. Germania je 2009. ostvarila 85,6 milijuna kuna prihoda, što je daleko od 275 milijuna iz 2005. godine. No, unatoč tome, i te je 2009. zabilježila gubitak od 1,53 milijuna kuna. Prošlu godina Germania je završila sa 74,5 milijuna kuna prihoda i 317 tisuća neto dobiti, odnosno 630 tisuća kuna bruto dobiti. Podaci Porezne uprave govore da se u hrvatskim kladionicama lani uplatilo 4,7 milijardi kuna, a od čega je državni proračun postao bogatiji za 258,5 milijuna. Kako navode u Poreznoj, sredinom ove godine u Hrvatskoj je djelovalo devet kladionica, s obzirom na to da je Kladionica Žderić ugašena, s ukupno 3356 uplatnih mjesta u poslovnicama i na terminalima te 3400 zaposlenih. Iako najviše zaposlenih imaju Hrvatska lutrija i Super sport, najveće plaće isplaćuju Hattrick, ABC (također u vlasništvu Hattricka) i Pelikan kladionice. Najniža su primanja pak u Favoritu i Bolusu (Stanleybet), manje od tri tisuće kuna, a po skromnim plaćama ističe se i lider Super sport.

Posebno mjesto u analizi hrvatskoga tržišta sportskog klađenja zauzima kladionica Hrvatske lutrije, koja je jedna od mlađih na tržištu, no zbog raširenosti prodajne mreže HL-a uspjela je svojom sveprisutnošću ostvariti respektabilan rezultat. Od ukupno 444,6 milijuna kuna prihoda Hrvatske lutrije u 2011. na kladionicu se odnosi 82 milijuna. Iz HL-a ne žele govoriti o eventualnoj dobiti koja je ostvarena po osnovi klađenja. Prema podacima Fine, deset hrvatskih kladionica lani je ostvarilo ukupno gotovo milijardu kuna prihoda. Iako o tome nitko ne želi službeno govoriti, već se godinama spekulira da vlasnici kladioničarskih kuća izvlače novac iz kladionica u neke druge djelatnosti kako bi izbjegli plaćanje poreza na dobit. Kao najčešći načini za to spominju se visoki troškovi reprezentacije, umanjivanje rezervacija te kreditiranje povezanih društava.Vlasnici hrvatskih kladionica ugrubo se mogu svrstati u dvije skupine: domaći samozatajni poslovni ljudi te međunarodne korporacije. U prve se svakako ubraja Danko Ćorić, vlasnik Super sporta, koji rijetko istupa u javnosti i gotovo nikada ne govori o poslovanju i planovima Super sporta. Čorić je još prije nekoliko godina ušao i u osiguravateljski biznis preuzevši HOK osiguranje. Osnivači Germania sporta su Ivan Korać te beogradski dvojac Petar Stepanović i Dejan Čakajac. Drugi primjer su kladionice Stanleybet (Bolus), odnosno Hattrick i Pelikan, iza kojih su, uz domaće partnere, međunarodne korporacije iz Velike Britanije, Irske ili Austrije. Favorit je pak godinama bio u obje skupine, od domaćeg vlasništva do češko-slovačkog kapitala u vlasničkoj strukturi.

Slab rast, jača regulacija
Iako ni u Super sportu, ni u jednoj drugoj kladioničarskoj kući ili pak Udruzi kladioničara, nisu željeli komentirati svoje poslovne rezultate i očekivanja u idućem razdoblju, činjenica je da je za dobar dio rasta dijela kladionica zaslužno i on-line klađenje. Jeftinije on-line klađenje je s druge strane vjerojatno i pridonijelo padu profitabilnosti nekih kladionica, koje su u prijašnjim vremenim dosta ulagale u mrežu poslovnica. U tom kontekstu treba promatrati i najnoviji planirani iskorak Hrvatske lutrije u partnerstvu s grčkim Intralotom. Da su igre na sreću, a posebno sportske kladionice, sve veći biznis, potvrđuje i Luca Olivari, mlađi partner u konzultantskoj kući A.T. Kearney u Rimu. Olivari je za Poslovni dnevnik objasnio da u Italiji od igara na sreću dolazi 3,7 posto BDP-a, a poslije autoindustrije Fiat i naftne industrije ENI, taj je sektor sa 120.000 zaposlenih najveći poslodavac.“U Europi se na igre na sreću godišnje potroši više od 120 milijardi dolara, a rast je posebno vidljiv u kriznim razdobljima, kada ljudi žele brzo riješti svoje materijalne probleme. Konkretno, procjenjuje se da u Italiji 30 milijuna ljudi sudjeluje u nekom obliku igara na sreću. U strukturi ljudi koji ulaze u kladionice 47 posto je siromašnih, a čak 66 posto igrača je nezaposleno”, kaže Olivari. Dodaje da svaka zemlja ima svoje specifičnosti za igre na sreću, pa su tako u Velikoj Britaniji najpopularnije kladionice, u Španjolskoj i Italiji bingo, a u Francuskoj casino. I u A. T. Kearneyju slažu se da je on-line klađenje pridonijelo većoj prisutnosti kladionica i ostalih igara na sreću među populacijom, no da je taj sektor u Europi i dalje znatno ispod 10 posto. Olivari ne očekuje u idućem razdoblju znatan rasta ovog sektora, ali očekuje jaču regulaciju koja će smanjiti mogućnost kriminala, posebice u sportskom klađenju. Kako su igre na sreću velik izvor poreznih prihoda, u Italiji oko osam milijardi eura godišnje, smatra nerealnim očekivati da će države pokušati znatno ograničiti klađenje, kako u cijeloj Europi, tako i u Hrvatskoj.

Tablicu u većoj veličini pogledajte ovdje.