Karlovčanin koji nekoliko godina ne plaća usluge Gradske toplane, jer se rezanjem cijevi izdvojio iz centralnog toplinskog sustava, nepravomoćno je na zagrebačkom Trgovačkom sudu oslobođen plaćanja preko 20 tisuća kuna ovrhe, koliko od njega potražiuje toplana jer mu nije priznala samovoljno izdvajanje te mu je nastavila slati račune. 

 Regionalna organizacija za zaštitu potrošača (ROZP) priopćila je u srijedu da je prošlog tjedna sudac Vjekoslav Zaninović presudom u cijelosti ukinuo platni nalog iz rješenja o ovrsi, te obvezao Toplanu da Karlovčaninu nadoknadi 3.500 kuna sudskih troškova. 

 Predsjednik ROZP-a Željko Tomašić podsjeća da se ROZP na području toplinarstva zalaže za primjenu Povelje UN-a, Deklaracije EU i Ustava RH da potrošač ima pravo na samostalno odlučivanje o izboru roba i usluga. 

 "Uspjeli smo isprovocirati donošenje prvog Zakona o tržištu toplinske energije, ali on u praksi nije implementiran. Naime, sustav se postavio tako da jedino potrošači moraju poštivati zakon, a ostali subjekti ne, pa tako tržište toplinske energije nije profunkcioniralo, odnosno nema dva temeljna čimbenika tržišta – ponude i potražnje", rekao je Tomašić.

 Istaknuo je kako je hrvatska sudska praksa u primjerima izdvajanja iz sustava centralnog grijanja uglavnom na strani potrošača, pri čemu je u najnovijoj presudi sud poništio ovrhu uz pravno tumačenje da potrošač nakon izdvajanja iz sustava centralnog grijanja više nije korisnik toplinske energije koja se u sustavu isporučuje. Stoga ga se, dodaje, ne može obvezati na plaćanje računa za toplinsku energiju koja mu nije isporučena te ga se ne može prisiliti na plaćanje isporuke usluge koju nije konzumirao. 

 Tomašić navodi da je karlovačka Gradska toplana lani pokrenula preko 70 postupaka prisilne naplate navodnog duga, ocijenivši da je pokretanje "bespredmetnih sudskih sporova" imalo za cilj zastrašiti druge korisnike, da ne bi i oni rezanjem cijevi u svojim stanovima napuštali tvrtku s preskupom uslugom. No, pita se hoće li taj trošak opet biti uračunat korisnicima u cijenu grijanja.

 "Riječ je o trošku od oko 250.000 kuna u prvom stupnju, a ako će i dalje biti tvrdoglavi i ići na drugi stupanj troškovi će se udvostručiti. Postavljamo pitanje tko će u konačnici plaćati sudske troškove tako izgubljenih sporova, odnosno je li moralno i pravično da potrošači preko računa za grijanje plaćaju nečiju samovolju u birokratskom monopolizmu", zaključuje Tomašić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost