Split i Dubrovnik uspješniji od Zagreba

Zračna luka Zagreb ima najviše putnika i prihoda, ali su aerodromi u Splitu i Dubrovniku produktivniji, imaju veću novostvorenu vrijednost, a Split i manji trošak po putniku

Iako se Zračna luka Zagreb (ZLZ) kao najveća percipira i kao najuspješnija od sedam velikih hrvatskih luka zbog najvećih prihoda, dobiti i broja putnika, analiza Ministarstva prometa koju posjeduje Poslovni dnevnik pokazala je suprotno.

Analiza koja obuhvaća poslovne rezultate od 1999. godine do kraja 2008. pokazuje da su Dubrovnik i Split efikasniji kada s gleda broj putnika po zaposlenom, trošak zaposlenog po putniku i da je ZLZ jedini u tom razdoblju smanjio vrijednost svoje imovine i aktive općenito. U devet godina poslovanja promatrano je pet najvećih zračnih luka - Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula i Zadar, kako bi se utvrdilo čije uprave su uspjele povećati i/ili očuvati uložen državni kapital te kako bi se na osnovi trendova poradilo na povećanju produktivnost i prometa. Slične usporedbe dosad nisu rađene.


Svih pet u porastu
Svih pet hrvatskih zračnih luka bilježi posljednjih godina porast broja putnika, zaposlenih, prihoda i dobiti, s tim da u analizu nisu uključene luke Rijeka, koja već godinama bilježi gubitak, kao i Osijek, koji je u odnosu na “jadranske” luke i Zagreb u podređenom položaju. Teretni segment je također zanemaren u analizi. Glavna orijentacija po pokazateljima produktivnosti usmjerena je na odnos zaposlenih i broja putnika, što treba gledati s dozom opreza s obzirom na to da su zračne luke osnivale povezane tvrtke koje su preuzele dio poslova. U Zagrebu, primjerice, nisu uključeni zaposleni u povezanim tvrtkama Ugostiteljstvo, Trgovina i Pleso prijevoz. Ipak, analiza pokazuje kako su i lanjski rekordni rezultati u broju putnika, koji je premašio četiri milijuna, premali u odnosu na europske prosjeke. Pet zračnih luka imalo je na kraju 2008. godine 1957 zaposlenih, a taj broj s povezanim društvima iznosi oko 2300. Dok je kod nas najuspješnija prema tom kriteriju bila dubrovačka luka sa 3200 putnika po zaposlenom, a najmanje uspješna zadarska sa 1400 putnika po zaposlenom, europski prosjek je oko 10.000 putnika. Uzrokom tog problema obično se smatra geografski oblik Hrvatske koji iziskuje više zračnih luka unatoč relativno maloj površini i broju stanovnika. Dražena Bregleca, državnog tajnika za promet u nadležnom ministarstvu, zamolili smo da komentira analizu i da kaže koje strateške poteze Ministarstvo planira povući kako bi poboljšalo poslovanje zračnih luka, ali unatoč usmenim i pisanim upitima nismo dobili komentar.


Iskorištavanje imovine
Posebna pozornost u analizi je usmjerena imovini i njezinu iskorištavanju. Upravo u tom segmentu najviše negativno iskače Zagreb. Uspoređivala se imovina s kojom je svaka uprava počela 1999. i u deset godina ona se korigirala kako bi se dobila neto sadašnja vrijednost i u konačnici usporedila s imovinom na kraju 2008. godine. ZLZ je smanjio imovinu za 269,5 mil. kuna, a Pula je povećala imovinu za 2 mil. kuna. Split je povećao imovinu za 99 mil. kuna, a Dubrovnik za 12,3 mil. kuna. Zagreb jedini bilježi pad ukupne aktive i dugotrajne imovine u odnosu na startne pozicije s kojih je krenuo 1999., drugi bilježe porast. Nisu obrazloženi razlozi pada/rasta imovine, ali se ističe kako je rast pokazatelj upravljanja u maniri dobroga gospodara, što bi značilo da nisu zadovoljni kako je upravljano Zračnom lukom Zagreb. Dubrovnik i Split su premašili Zagreb i po novostvorenoj vrijednosti u devet godina. U splitskoj luci koju vodi Lukša Novak ona iznosi 190,4 mil. kuna, u Dubrovniku direktora Tončija Peovića 118,5 mil. kuna, dok je bivši Boško Matković u Zagrebu ostvario 104,6 mil. kuna. Pula koju vodi Bruno Rogović ima 20,3 mil. kuna novoostvarene vrijednosti, dok je Zadar na čelu s Katicom Pupić-Bakrač posljednji sa 10 mil. kuna. Vodeći ljudi u Puli i Zadru imaju problema s troškovima jer im je trošak osoblja po putniku lani iznosio 66,7 i 75,5 kuna. U Dubrovniku je to 52,2 kune, a slijedi Zagreb sa 55,7 kuna i Split sa 56,5 kuna.

Komentari (2)
  • BAKICAAA
    BAKICAAA 9:58 26.8.2009.

    …ovog proljeća koristila sam splitsku zračnu luku…i oduševila se i čistoćom i urednošću i organizacijom…a i lijepe su im tete na šalterima…

  • paniva
    paniva 9:45 26.8.2009.

    Kao autor teksta, samo bih upozorio na slučajnu pogrešku koja se potkrala u tablici o poslovanju zračnih luka. Kod ZLZ-a u koloni neto dobit piše 7,4 milijuna kuna, a treba 37,4 milijuna. Isprika zbog pogreške u prijepisu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!