Iako su poduzetničke zone u pravilu inkubatori proizvodnje robe, ili usluga, ona u Stankovcima, uz autocestu A1 kod Pirovca u Zadarskoj županiji, će postati centar proizvodnje struje u našoj zemlji. Naime, poduzetnička zona Novi Stankovci je od svog početka bila zamišljena kao jedna od najambicioznijih takvih projekta u Dalmaciji, a što je 2009. godine okrunjeno i titulom najuspješnije zone u čitavoj Hrvatskoj u konkurenciji 130 ostalih zona na konvenciji tadašnjeg Ministarstva poduzetništva.

No, tijekom narednih godina krize se njezin "kapital" od 11 proizvodnih tvrtki i 400-injak zaposlenih počeo lagao osipati da bi 2013. godine zona bila polupusta i počela sličiti na, nažalost, 90 posto ostalih takvih projekata u Hrvatskoj. Tada čelništvo općine Stankovci, koju i tada i danas vodi Željko Baradić, odlučuje da proširi područje zone s 28 hektara na ukupno 92 hektara te se specijaliziraju za energetiku, konkretno solarnu energiju. Baradić pojašnjava da, iako su im se mnogi smijali zbog plana da privuku fotonaponske investicije, odmah u početku je interes za solarima bio značajan i zemljište su u Stankovcima kupile dvije tvrtke, Senega iz Zadra te Solarna avenija iz Zagreba.

U narednim godinama je došlo do usporavanja gospodarstva, a i energetskih investicija te je u konačnici 2015. pokrenuta, a 2017. završena samo, reducirana, investicija Senege u elektranu snage 1MW, a što je bila investicija nešto manja od 15 milijuna kuna. Narednih nekoliko godina se gotovo ništa nije događalo po tom pitanju, no zadnjih mjeseci je naglo porastao interes za investicije u solarnu energiju kod nas. Imali smo natječaj prije mjesec dana na kojem je jedna slovenska tvrtka kupila zemljište za svoju elektranu, a sredinom prošlog tjedna smo raspisali i novi natječaj za sedam hektara zemljišta u istu svrhu. 

Već imamo ozbiljan interes jedne zagrebačke tvrtke, a očekujem ih još. Očekujem da ćemo u narednih 1,5 godina imati u Novim Stankovcima ukupno instaliranih 10-ak MW snage u solarima na površini većoj od 40 hektara", kazao nam je Baradić. Dodaje da procjenjuje će ukupne investicije u tri solarne elektrane u ovoj zoni premašiti 55 milijuna kuna. U Stankovcima ističu da su, nakon višegodišnje krize, i tvrtke koje su privremeno reducirale ili i zatvorile svoje pogone u njihovoj poduzetničkoj zoni sada počele povećavati svoje aktivnosti, neke od njih i s drugim djelatnostima. 

"Trenutno u poslovnoj zoni imamo 14 tvrtki, ako računamo i već aktivne ili najavljene elektrane onda govorimo o ukupno 20-ak subjekata. Broj zaposlenih se kreće oko 200, a što je daleko od rekordne 2009. godine kada smo ih imali i više od 450. No, kako su tvrtke koje su zapošljavale najviše radnike bile iz sektora građevine, jasno je da ih je kriza pogodila i da je bilo reduciranja poslovanja i smanjivanja radne snage", ističe načelnik Stankovaca.  Dodaje da su trenutno u pregovorima s dvije veće tvrtke koje bi uskoro mogle doći u zonu, jedna koja se bavi rezervnim dijelovima za autoindustriju, a druga preradom i distribucijom ribe i morskih plodova kojima su Stankovci idealna strateška pozicija u Dalmaciji.

Poslovna zona Novi Stankovci ima standardne uvjete za poslovanje koji vrijede u gotovo čitavoj Hrvatskoj – zemljište prodaje po pet eura za kvadratni metar te daje diskonte na komunalnu naknadu kroz tri godine. U slučaju investicije u solare su uvjeti još povoljniji jer onda cijena zemljišta pada na 2,5 eura po kvadratu.  Baradić pojašnjava da je to stoga što se kod solarnih elektrana radi uglavnom o "nekultiviranom zemljištu" u koje Općina, kao vlasnik zone, ne mora dodatno ulagati kroz infrastrukturu koja je pak potrebna svakom proizvodnom pogonu – voda, struja, kanalizacija, optika… 

Izvjesno je da će putem Novih Stankovaca krenuti i mnoge druge poslovne i industrijske zone u Hrvatskoj jer su potrebe za energijom sve veće, a tehnologija proizvodnje, posebno obnovljivih izvora, energije sve dostupnija uz sve veću lokalizaciju proizvodnje na području potrošnje. Procjene su da je  trenutno u Hrvatskoj instalirano manje od 30 MW u solarnim elektranama, uz još nešto manje od 570 MW u vjetroelektranama. 

Procjene udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske su da u našoj zemlji ima kapaciteta za barem 9000 MW instalirane snage u vjetroenergiji, a isto toliko u solarima. I, dok je u slučaju vjetroturbina to i zamislivo, instalacijom većeg broja jačih turbina, kod solara je problem što su potrebne velike količine zemljišta da bi se na njih instalirala relativno skromna instalirana snaga.

Izračuni su da je za 1MW solara potrebno osam hektara zemljišta, a ako postojeću tehnologiju solarnih panela preračunamo na 9000 mogućih MW u Hrvatskoj, jasno je da govorimo o gotovo 80.000 hektara zemljišta, a što je pak u zemlji veličine Hrvatske nemoguće osigurati – najveći posjednik zemljišta, što kao vlasnik, a što kao koncesionar, je bio Agrokor sa oko 33.000 hektara. Štoviše, Zelena knjiga koja predstavlja predložak za novu Energetsku strategiju Hrvatske, govori o čak 1500 km2 zemljišta potrebnog za energiju vjetra i sunca.