Smanjenje plaća sa ili bez dogovora sa sindikatima

Autor: Jadranka Dozan , 18. ožujak 2009. u 22:00

Ne dođe li do brzog sporazuma, slijedi raskidanje kolektivnih ugovora, a kako to znači gubitak još 3-4 mjeseca rez bi bio veći od vraćanja na osnovicu 2008.

Iako su sindikati zaposlenih u državnim i javnim službama i nakon posljednjeg pregovaračkog ogleda s Vladom demonstrirali nepopustljivost, po svemu sudeći više nije dvojba hoće li biti smanjenja proračunskih plaća ili neće. Ekonomska kretanja u prvom kvartalu očito su bila preuvjerljiva te je premijer Ivo Sanader napokon prelomio odluku da uoči lokalnih izbora ide na taj nepopularni potez. Sad je zapravo dvojbeno samo na koji će način do toga doći.

Kupovanje vremena
A odgovor na to pitanje trebao bi se znati već sutra. Do petka se, naime, sindikalni čelnici državnih i javnih službenika trebaju očitovati na ponudu Vladina pregovaračkog tima s prijedlogom izmjene kolektivnih ugovora i sporazuma o rastu plaća. Uz smanjenje plaća odnosno odustajanje od 6-postotnog rasta i vraćanje na osnovicu s kraja 2008., Vladina ponuda predviđa ponovne pregovore o rastu plaća nakon što ponovno dođe do gospodarskog rasta. Sindikati, dakako, mogu odbiti ponuđeni dogovor. No to znači samo da će kupiti nešto vremena. Ali ne i da će pritom biti na dobitku. Sad je gotovo posve izvjesno da u slučaju da pregovori ne urode brzim dogovorom slijedi otkazivanje kolektivnog ugovora. Budući da bi sporiji put uzeo najmanje tri-četiri mjeseca, jasno je da se u preostalom dijelu godine ciljane uštede na rashodnoj strani proračuna ne bi mogle postići samo smanjenjem plaća za stopu rasta od šest posto koja se primjenjuje od početka godine. U opciji Vladina otkazivanja kolektivnog ugovora sindikati bi se suočili i s prijetnjom da se zbog vremena u kojemu se propustilo ostvariti uštede, u drugom dijelu godine nagrizu i osnovice s kojima se startalo u 2009. Ministar financija Ivan Šuker za posljednjeg je TV-istupa rekao kako Vlada računa na 1,4 milijarde kuna smanjenja proračunskih izdataka za plaće u odnosu na iznos koji je uključivao šestpostotni rast plaća.

I sucima 10 posto manje
Kako se na razini cijele godine računalo da to povećanje znači oko 1,8 milijardi kuna veće rashode za plaće, očito je da ušteda od 1,4 milijarde kuna pretpostavlja jako brzi početak realizacije dogovora o smanjenju plaća. Već od travnja.Sindikalnim vođama zacijelo nije ugodna zadaća svojim bazama iskomunicirati nove pregovaračke pozicije. Pokazalo se, naime, da nisu napravili dobar posao kad su jesenas uporno odbijali prijedlog da se u trećem mjesecu ide na povećanje od tri posto, a da se potom vidi ishod turističke sezone i u studenome ponovno sjedne za stol te razmotri ima li prema stanju javnih financija prostora za dodatno povećanje od dva posto. Vezano uz uštede na plaćama, Vlada je na sjednici u srijedu odlučila da će se i plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika smanjiti po istom principu kao i plaće ostalih državnih dužnosnika. Tako će se posebnom uredbom utvrditi da je i njihova osnovica za 10 posto manja.

Sindikati u gospodarstvu

Suradnja
Za razliku od sindikata javnog sektora, oni u privatnom su prizemljeniji i kooperativniji, a kriza je u većini tvrtki samo dodatno učvrstila socijalno partnerstvo. Štoviše, zbog tvrdoće stavova sindikata u javnom sektoru pa i njihova nerazumijevanja težine krize, sve je više poslodavaca koji priželjkuju dolazak MMF-a. “Nikad dosad nismo čuli nijednog sindikalistu u privatnom sektoru da komunicira kao oni u javnom koji zapravo zloupotrebljavaju situaciju i blokiraju socijalno partnerstvo zbog parcijalnih interesa pri čemu je dio njih svjestan da, ako popuste, neće opstati na pozicijama”, kaže Đuro Popijač, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca ističući da su sindikati u privatnom sektoru i solidarni i ekonomski educirani.

Elektrokontakt
U Elektrokontaktu je još prošle godine formiran krizni tim u kojem je i predstavnik radnika. “Sindikati proizvodnih tvrtki dobro znaju da ukoliko se roba ne proda, njihovu plaću nitko neće nadoknaditi. Stoga im je temeljni princip djelovanja očuvanje radnih mjesta. Mi smo akcije podijelili u nekoliko faza. U prvoj fazi provođenoj do kraja 2008., u mirovinu je uz stimulativne uvjete otišlo 30-tak ljudi. U drugoj fazi pojačali smo proizvodnju za zalihe. U drugom kvartalu 2009. ćemo, pak, ili imati kraći radni tjedan, ili će radnici imati nekoliko dana neplaćenog dopusta” kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta.

AD Plastik
AD Plastik, uz korektan odnos sa sindikatima, provodi svoje antirecesijske mjere. “U fazi smo otpuštanja i rezanja plaća sve u dogovoreno sa sindikatima. Preko 200 ljudi izgubili smo jer im nije produžen ugovor, a sada počinjemo s zbrinjavanjem 130 stalno zaposlenih. Plaće Upravi smo srezali za 15%, a svim srednje i niže pozicioniranim rukovodiocima za 5 i 10%, dok plaće radnika nismo dirali”, kaže Josip Boban, predsjednik Uprave.

Komentirajte prvi

New Report

Close