Agrolaguna, Agroprodukt, Podravka i Cromaris u vrhu su liste kompanija koje vrlo uspješno kreiraju agrarnu sliku Istre. Agrokor je od 2004., kad je Agrolagunu stavio u svoj portfelj, u razvoj investirao više od 240 milijuna kuna, najviše u nove vinograde i vinariju te maslinike.

Vinogradi se prostiru na oko 600 hektara, maslinici na gotovo 500, od kojih najveća parcela iznosi oko 130 hektara. Godišnje proizvede oko 4,5 milijuna litara vina, 175 tisuća litara maslinova ulja te 300 tona tvrdih sireva i 100 tona skute. "Agrolaguna je biser u kruni Agrokora, tu ne razvijamo industrijsku, već manufakturnu proizvodnju vrhunske kakvoće primjenjujući tradicionalne, autohtone recepture. Uz velika ulaganja u tehnologiju kontinuirano investiramo i u edukaciju zaposlenika, koji su najveća vrijednost i Agrolagune i Agrokora", ističe članica Nadzornog odbora koncerna Ljerka Puljić.

Pulski Agroprodukt u posljednjih 10-ak godina investirao je 25 milijuna kuna, ukupno obrađuje oko 200 hektara, s kojih godišnje proizvede oko 450 tisuća litara vina te 25 tona maslinova ulja, a rekorde obaraju i u urodu rajčice. Podravki isporučuju gotovo petinu od količina koje se godišnje prerade u njezinu pogonu u Umagu. Proizvodili su nekada i breskve, no odustali su. "Postalo je nemoguće cjenovno se nadmetati s talijanskim proizvođačima. Bilo je ili se prilagoditi tržištu, ili s traktorima izaći na ulicu", slikovit je direktor Agroprodukta Aleksandar Bašić-Palković dok navodi kako su fokus okrenuli na dohodovniji asortiman, vino i maslinovo ulje.

Sve količine prodaju na domaćem tržištu, pa ih izvoz zasad ne zanima. S uljem, ističe, na svim natjecanjima osvajaju šampionska odličja, pa ga nema u maloprodaji, već ga isključivo plasiraju u restorane te kroz vinoteke. Kroz umaški pogon Podravka godišnje preradi više od 12 tisuća tona rajčice. Uz Agroprodukt suradnju je razvila i sa 20-ak kooperanata okupljenih u udrugu Pomidor, koji rajčicu uzgajaju na 170 ha. Predsjednik udruge Dario Makovac ističe kako su zadovoljni suradnjom s Podravkom, a od problema izdvaja nedostatak zemljišta, koji priječi povećanje proizvodnje.

Da bi se ostvarili  vrhunski prinosi, nužno je na istoj parceli rajčicu saditi tek svake treće godine, a kako to nije izvedivo, plodored je u primjeni svaku drugu godinu. I dok proizvođači vape za novim parcelama u Istarskoj županiji, više od 30 tisuća hektara državnog zemljišta nije u funkciji. Cromaris u uzgajalištu Budava nedaleko od Pule godišnje proizvede oko 900 t bijele ribe, a 90% je završi na tržištima Italije, Francuske, Njemačke i Poljske. Direktorica marketinga Karmen Buršić kaže da imaju sve EU certifikate, što pomaže izvozu, te izdvaja koncept "extra fresh" kojim jamče dostavu ribe unutar Hrvatske u roku 12 sati od izlova, a na tržištima EU 24 do 36 sati.