Rusi pritišću Vladu da izbore povlašteni status

Montaža: FOTOLIA/PD Montaža: FOTOLIA/PD

Navodno su nezadovoljni Rusi pisali premijeru i predsjednici RH, no potvrde nema.

Kad se iz uobičajenih pravila komuniciranja u visokim političkim ili financijskim krugovima iskoči jednom, to se možda i može pripisati neopreznosti, zabuni ili nehotičnom istrčavanju. Kad se to zareda, mnogo je izglednije je da su posrijedi smišljeni i režirani istupi, čak i kad se naknadno ublažavaju. U posljednja dva-tri mjeseca to se s ruskim bankama i Agrokorom baš zaredalo, a najnoviji prilog intrigantnim istupima ruske strane ovaj put je dao Maksim Poletaev, prvi zamjenik predsjednika Sberbanka, najveće ruske banke koja je Agrokoru kreditno izložena nešto manje od 1,2 milijarde eura.

"Sberbank razmatra mogućnost prodaje zajmova plasiranih Agrokoru", izjavio je Poletaev u srijedu dodajući da je ta ruska banka pod vlasničkom kontrolom države "spremna ići i na sud radi odgovarajućeg rješenja u restrukturiranju dugova koncerna". Da ne bi bilo da se o tome samo uopćeno razmišlja, Poletaev je Reutersu podcrtao i da je banka već "u razgovorima s kupcima na svjetskim tržištima".  Kao i u slučaju prošlotjednog istupa prvog čovjeka te banke, Hermana Grefa, koji se javno i bankarski neuobičajeno pohvalio da će ovaj mjesec rezervacije po plasmanima Agrokoru podići na 50 posto iznosa kredita, i razmatranje prodaje potraživanja ili pravnog sporenja su načelno legitimne opcije. No, u oba slučaja dojam je da su istupi ruske strane ponajprije u funkciji stvaranja pritisaka na hrvatsku Vladu ne bi li u okviru predstojećeg restrukturiranja Sberbank, odnosno dvojac Sberbank-VTB dobio povlašteni status i veći utjecaj u upravljanju procesima vezanim uz rješavanje krize Agrokora.

 

54 posto

rasla je dobit Sberbanka u prvom kvartalu

Neslužbeni izvori tvrde da su nezadovoljstvo svojim pozicijama u režimu postupka izvanredne uprave reguliranog lex Agrokorom Rusi izrazili i pismima premijeru Andreju Plenkoviću te predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, no o tome s tih adresa nema potvrde. Kako bilo, i tajming jučerašnjeg istupa Poletaeva je znakovit. Najava moguće prodaje potraživanja od Agrokora, pa i pokretanja spora, uslijedila je dan nakon što je izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak objavio da je za savjetnika za restrukturiranje odabrana za takve poslove specijalizirana konzultantska kuća AlixPartners.  Jesu li Rusi očekivali drukčiji ishod tog izbora, teško je baš ustvrditi, ali neslužbeno se uoči samog odabira u financijskim krugovima spekuliralo da su ruske banke lobirale da ulogu savjetnika za restrukturiranje preuzme McKinsey. Ako su te spekulacije utemeljene, ne bi trebalo čuditi da su nezadovoljni jer bi to značilo da im je propao još jedan plan za veći utjecaj na predstojeće procese. No, mimo toga, Sberbank i dalje muči i status interventnog kredita od 100 milijuna eura iz ožujka.

Poletaev je tako još jednom ponovio kako je on Agrokoru odobren prije nego što je aktiviran posebni zakon o postupku izvanredne uprave u sistemski važnim kompanijama, ali je istaknuo i kako je bez tih 100 milijuna eura iskorištenih za plaćanje dobavljača i poreza te u manjoj mjeri za plaće "kompanija mogla bankrotirati mjesec dana ranije". Zbog toga i dalje inzistiraju na tome da taj zajam dobije status najstarije tražbine, odnosno kredita s prvenstvom u naplati u restrukturiranju. "Mogućnost davanja novih zajmova Agrokoru i budući razgovori o spašavanju tog koncerna ovisit će o statusu tog zajma", naglasio je i jučer drugi čovjek Sberbanka.

Podsjetimo, kako oko tog statusa s izvanrednom upravom Agrokora nije postignuto suglasje, dvije su ruske banke odustale i od sudjelovanja u preduskrsnoj tranši osiguranja dodatne likvidnosti, prvoj u režimu lex Agrokora, koji za nova financiranja predviđa upravo prednost namirenja odnosno status najstarije tražbine. I nakon te tranše razgovaralo se o toj temi, ali Ramljak je nedavno i javno poručio kako bi rušenje crte između kredita odobrenih prije i poslije aktiviranja lex Agrokora moglo potaknuti slične zahtjeve i od banaka koje su uskakale Agrokoru nešto prije, jer je koncernu već mjesecima u pogledu likvidnosnih problema gorjelo pod nogama. "Što bismo rekli tim bankama? S kojim bi se datumom podvukla crta i kako bismo to branili", retoričko je pitanje kojim je pokušao objasniti stav izvanredne uprave.

Slučajno ili ne, priča o podebljavanju rezervacija na 50 posto zbog potencijalnih gubitaka po plasmanima Agrokoru uslijedila je nedugo nakon toga. Koliko će svježeg novca još trebati osigurati u dogledno vrijeme u funkciji tekuće likvidnosti i stabiliziranja operativnog poslovanja Agrokorovih kompanija, u "tornju" još analiziraju, ali trebalo bi se znati uskoro. Nešto više vremena, barem oko mjesec i pol, trebat će za pouzdan uvid u stvarno stanje ukupnih dugova koncerna. Što bismo rekli tim bankama? S kojim bi se datumom podvukla crta i kako bismo to branili", retoričko je pitanje kojim je pokušao objasniti stav izvanredne uprave. Slučajno ili ne, priča o podebljavanju rezervacija na 50 posto zbog potencijalnih gubitaka po plasmanima Agrokoru uslijedila je nedugo nakon toga.

Koliko će svježeg novca još trebati osigurati u dogledno vrijeme u funkciji tekuće likvidnosti i stabiliziranja operativnog poslovanja Agrokorovih kompanija, u "tornju" još analiziraju, ali trebalo bi se znati uskoro. Nešto više vremena, barem oko mjesec i pol, trebat će za pouzdan uvid u stvarno stanje ukupnih dugova koncerna. A iako drugi čovjek Sberbanka tvrdi da su već u razgovorima s mogućim kupcima njegovih potraživanja od Agrokora, prije nego što se dobije koliko-toliko pouzdana slika stanja obveza i imovine malo teže je očekivati da će se i potencijalni investitori koji igraju rizično - a tu se ponajprije računa na hedge fondove - odvažiti na transakciju koja bi i uz značajan diskont težila stotine milijuna eura. Inače, ta vrsta fondova zasigurno bi bila znatno nezgodniji sugovornik nego banke koje sa svojim dužnicima imaju dugogodišnje parnerske odnose. U tom scenariju stvari bi u prvom redu mogle biti nezgodne u slučaju kad bi potraživanja ruskih banaka završila u rukama samo jednog takovg fonda. 

Kronologija

10/2/17
Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, sredinom veljače je iznenadio izjavom da ruske banke više ne kane kreditirati Agrokor, a usput je malo opleo i po Ivici Todoriću osobno. Ipak, ako bi Agrokor ipak zatražio nove razgovore, razmotrit će se nastavak praćenja koncerna imajući u vidu kompliciranu situaciju. Koji dan kasnije reterirao je ističući kako su kreditni odnosi pitanja iz sfere komercijalnih dogovora Agrokora i Sberbanka.

29/3/17
Potkraj ožujka, dok se još računalo na dogovor banaka i vjerovnika o standstillu, drugi čovjek VTB-a Juri Solovjev podigao je veliku prašinu iznoseći sumnju u to da su vlasnik i menadžment Agrokora zapravo falsificirali financijska izvješća te da dug Agrokora nije potpuno prikazan u izvještajima. Dan kasnije iz te su ruske banke ublažili njegovu izjavu, navodeći da su problemi u kompaniji nastali zbog "nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga".

20/4/17
Prije tjedan dana Sberbankov je čelnik Herman Gref javno potvrdio da ta banka u travnju namjerava podebljati rezervacije na kreditna potraživanja od Agrokora na 50 posto iznosa plasmana. Budući da je banka u prvom kvartalu iskazala čak 54-postotni porast dobiti, na 2,7 mlrd. dolara, izdvajanje dodatnih rezervacija samo po sebi nije neočekivano. Međutim, jako je netipično za bankare da javno raspredaju o potankostima odnosa s klijentom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!