Smanjenje broja ministarstava i čak upola manje od sadašnjih stotinjak državnih agencija te raznih državnih ureda i zavoda neke su od izbornih karata s kojima je u nedavne izbore išla HDZ-ova koalicija. Hoće li se pri tim ciljevima ostati i u konstelaciji saborske većine koju danas čini i Most, ostaje vidjeti, no zasad nema naznaka da se odustalo od spajanja pojedinih ministarstava, kao ni od objedinjavanja ili  ukidanja pojedinih agencija.

Istodobno, u dogledno vrijeme kao novo državno tijelo mogao bi se pojaviti državni holding koji bi se osnovao u cilju boljeg upravljanja javnim i/li državnim poduzećima, što uključuje i depolitizaciju odnosno profesionalizaciju. Tu ideju u HDZ-u zagovaraju već otprije, a nova bi se krovna tvrtka za strateško upravljanje ustrojila po uzoru na austrijski model i tamošnji ÖBIB (Österreichische Bundes und Industriebeteiligungen). Kao i u slučaju niza drugih funkcija za koje u novom vladajućem savezu tvrde da tek slijede razgovori i usuglašavanja, i u ovome se već licitira i nekim imenima. Kao mogući prvi čovjek novog državnog holdinga trenutno se spominje ekonomski stručnjak i glavni financijaš Francka, HSLS-ov Josip Budimir. Je li to ipak samo jedna od mnogih još otvorenih kadrovskih križaljki, ostaje vidjeti. Tim prije što bi Budimira mnogi rado vidjeli na čelu nekog od ključnih ministarstava iz gospodarskog resora, za koja je lista potencijalnih kandidata još dosta široka.

Izvori bliski HDZ-u zasad tek potvrđuju kako se namjerava odvojiti upravljanje nekretninama od upravljanja poduzećima, kao i da se potonje planira po uzoru na ÖBIB. "Cilj je profesionalizacija upravljanja u svim poduzećima u državnom (su)vlasništvu, a strateške odluke i procese bi nadzirao tzv. državni holding", tvrdi jedan od njih. To je kao programski smjer još prije nekoliko mjeseci isticao i Domagoj Milošević, najavljujući tada razgovore HDZ-ova izaslanstva s austrijskom administracijom o njihovim iskustvima s ÖBIB-om. Istom prilikom istaknuo je kako bi takva tvrtka imala tek nekoliko desetaka zaposlenih te bi vladi osigurala strateško i financijsko upravljanje, ali bez miješanja u svakodnevni posao upravama tih kompanija.

Austrija je, kaže, tvrtke u državnom vlasništvu stavila pod kontrolu strateškog tijela za privatizaciju i restrukturiranje prije gotovo pola stoljeća, a danas ono upravlja s osam velikih kompanija i u desetak godina isplatilo je oko 2,5 milijardi eura dividende. Pod paskom austrijskog holdinga, dakle, nisu sve tvrtke iz državnog portfelja, infrastrukturne su prema njihovu modelu ostavljene u nadležnosti resornih ministarstava. Negdje u isto vrijeme kad je HDZ prvi put izašao s tim najavama i u Kukuriku koaliciji su najavljivali da razmatraju izradu zakonskog okvira za svojevrsni državni holding, no oni su se pozivali na slovenski pandan, ali se u međuvremenu ta inicijativa negdje usput ugasila. U hodu su se umnogome rasplinuli i planovi vezani uz privatizaciju i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava. Njihov broj ove se godine nije značajnije pomaknuo s oko 1400 poduzeća u državnom vlasništvu.

Opredjeljenje za austrijski model očito podrazumijeva i prethodno strateško određenje što s pojedinim tvrtkama. Primjerice, koje država namjerava privatizirati i potrebna im je profesionalizacija upravljanja i odmak od politike, zatim koje trebaju strateškog partnera za razvoj te one čije udjele treba prodati putem Zagrebačke burze. Koji god model se izabere, jasno je da će za značajnije pomake trebati dosta vremena, čak i ako se inicijativa osnivanja državnog holdinga ne bi svela na institucionalni alibi po uzoru domaću praksu osnivanja raznih povjerenstava. Upravo zbog dosadašnjih iskustava domaći poduzetnici i menadžeri zasad ipak s mnogo sumnje gledaju  na zaživljavanje te ideje. Imenovanje tima bit će prvi znak koliko se ozbiljno pristupilo poslu. Budimir bi, tvrde mnogi, bio ohrabrujući signal.