Zemlje jugoistočne Europe, Baltika te ostale zemlje istočne Europe ove bi se godine mogle suočti sa smanjenjem opsega kreditiranja. To je za regiju jedna od konkretnijih posljedica promjena globalnog okruženja povezanih s rasprostiranjem krize na sekundarnom tržištu hipotekarnih kredita. U istraživanju Uncredit grupe predstavljenom jučer na Euromoneyjevoj konferenciji o ulaganjima i gospodarskim perspektivama u Beču istaknuto je, naime, da u zemljama tranzicijske Europe perspektive rasta ostaju razmjerno pozitivne. To danas podrazumijeva nešto niže stope rasta, odnosno nastavak već započetog usporavanja rasta u odnosu na posljednjih nekoliko godina. Ključne prognoze za regiju odnose se, dakako, i na Hrvatsku kojoj u Unicreditu za ovu godinu predviđaju ekonomski rast od 4,7 posto (za 2007. realni se rast BDP-a procjenjuje na 5,8 posto). Hrvatska se time zapravo vraća na svoj višegodišnji (održivi) prosjek rasta, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, u grupi Uncredit zadužen za zemlje uže regije. Očekivani rast po nešto nižoj stopi od lanjske dijelom objašnjava i realno manjim rastom kreditne aktivnosti, zbog kombinacije zadržavanja 12-postotnog ograničenja rasta kredita i veće inflacije. Vezano uz kredite, valja napomenuti i utjecaj poskupljenja zaduživanja, odnosno širenja tzv. spreadova kao iskaza “troška” rizika. To je trend koji je već lani zahvatio regiju, a povećana cijena zaduživanja može utjecati i na odgađanje pojedinih investicija, što je također važna komponenta gospodarskog rasta. Usto, očekivanje realnog rasta manjeg od pet posto dijelom pripisuje fiskalnoj kontrakciji, navodeći kako će primjerice, nakon lanjskog povrata duga umirovljenicima u iznosu oko tri milijarde, isplate dugova umirovljenicima biti daleko manje, oko procjenjenih 850 milijuna kuna. U svakom slučaju, neka najavljena povećanja socijalnih naknada ukupno bi trebala biti manja od iznosa očekivanih smanjenja rashoda. Za preciznije računice, međutim, analitičari čekaju proračun za 2008. “Tek kad konačno vidimo proračun vidjet ćemo kako je Vlada postavila prioritete u sklopu nastavka reformi, a to će biti važni signali za tržišne sudionike i investitore, ali i za pregovore s EU”, kaže Šaravanja.

U manje povoljnom vanjskom okruženju, ističe, bitno je voditi konzistentnu fiskalnu politiku i ustrajati na smanjivanju deficita, a u slučaju Hrvatske ti su procesi povezani i s držanjem tempa pregovora s EU, bez odgoda. “U procesu tranzicije neke su se zemlje dobrim dijelom oslanjale na vanjsku štednju u financiranju domaćeg rasta. Snažna potrošnja i investicijska potražnja dovele su do brzorastućh deficita tekućih računa platne bilance te do općeg jaza između domaće štednje i investicija, financiranog putem izravnih stranih ulaganja, ali i kroz povećanje vanjskog duga”, objašnjava Debora Revoltella, glavna ekonomistica Unicredita. S tim u vezi, istaknula je kako je snažan rast u jugoistočnoj Europi i Baltiku posljednjih godina praćen i pojačanim oprezom u vezi s mogućim pregrijavanjem pa bi usporavanje rasta kredita moglo biti čak i korisno u korigiranju postojećih neravnoteža. Donedavno su na to više upozoravale centralne banke, a HNB je pritom zacijelo bio jedna od proaktivnijih. Tako je u skupini zemalja jugoistočne Europe Hrvatska istaknuta kao primjer najvećih pozitivnih pomaka u 2007. s obzirom na ovisnost bankarskog sektora o inozemnom financiranju. Lani je, naime, bankarski sektor smanjio udio neto vanjskih obveza u odnosu na ukupnu imovinu sa 12 na samo šest posto, što je uvelike rezultat mjera HNB-a potaknutih dokapitalizacija banaka. Unatoč izazovima koji stoje pred zemljama srednje i (jugo)istočne Europe, u Unicreditu za ovu godinu u 17 zemalja CEE regije očekuju prosječnu stopu rasta od 5,9 posto (u 2007. rast se procjenjuje na prosječnih 6,6 posto), a dogodine računaju na prosječan rast BDP-a na razini 5,6 posto.

EBRD: Europa neće izbjeći posljedice kreditne krize

Središnja i istočna Europa neće biti pošteđene posljedica previranja na globalnim financijskim tržištima, upozorio je visoki međunarodni bankarski dužnosnik pri Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD). Varel Freeman, prvi dopredsjednik EBRD-a, nastojao je umanjiti očekivanja da će ta brzorastuća regija izbjeći previranja koja je izazvala kriza na američkom tržištu sekundarnih hipotekarnih zajmova. Čak dvije trećine europskih private equity fondova i ostalih venture capital ulagača radije ulaže u države na europskom kontinentu negoli u zemlje Azije i Amerike, pri čemu ih gotovo četvrtina kao omiljeno odredište za investicije ističe zemlje srednje i istočne Europe, priopćeno je u srijedu iz Deloitte Hrvatska. Rezultati su to istraživanja “Globalni trendovi u private equity fondovima i venture capital investicijama u 2007.”, koje je konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte provela u suradnji s Europskom asocijacijom za private equity investitore i venture capitalist ulagače. Inače, ukupni kunski štedni i oročeni depoziti u bankama u Hrvatskoj na kraju studenoga 2007. iznosili su 51,8 milijardi kuna, s godišnjom stopom rasta, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, od 13,8 posto, podaci su HNB-a. Ukupni devizni depoziti na kraju studenoga dostigli su iznos od 100,9 milijardi kuna, s godišnjom stopom nominalnog rasta u odnosu na studeni 2006. od 16,5 posto.
(H)