Uz niz nagomilanih problema u hrvatskom agraru, već nekoliko godina nepovoljni vremenski uvjeti dodatno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju, 'bacajući' poljoprivredne proizvođače na rub egzistencije, izjavio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Žetva pšenice ove je godine počela 14 dana ranije od uobičajenog termina, upravo zbog promjenjene klime, pa je tako primjerice u Osječko-baranjskoj županiji počela u drugoj polovini lipnja, a završila oko 20. srpnja, kazao je u razgovoru za Hinu Brlošić.

Dodao je da je u toj županiji pšenica bila posijana na otprilike 60.000 hektara, što je manje nego prijašnjih godina, a da je proizvedeno oko 270.000 tona pšenice. Problem je međutim, ističe Brlošić, kvaliteta pšenice, koju je nakon gotovo 50 godina napala žuta hrđa.

Dio proizvođača svoju je pšenicu prodao po zaista niskoj cijeni, uglavnom od 1,05 po kilogramu, dok je dio ovogodišnji urod spremio u silose i čeka bolju cijenu, naveo je.

"Sigurno da će dio njih uspjeti prodati pšenicu po znatno većoj cijeni, možda i po 1,40 kuna po kilogramu. Pitanje je kvalitete pšenice odnosno količine proteina u tom važnom hrvatskom proizvodu", rekao je Brlošić. Naglasio je da je situacija vezana za otkup pšenice nepovoljna i u okruženju, koje je također pogođeno nizom nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Poseban problem za poljoprivrednike je visoka cijena gnojiva i ostalog repro-materijala, kao i krediti poljoprivrednih proizvođača koji ih nisu u stanju vraćati, uz sve probleme koji ih pritišću. Tako se događa da sada, kada je vrijeme pripreme za sljedeću sjetvu, proizvođači grcaju u dugovima i ne znaju kako smoći novce za ozbiljnu ratarsku proizvodnju.

Nažalost, kazao je Brlošić poljoprivredna proizvodnja koja je godinama bremenita i odvija se uz niz problema za koje država uglavnom ne mari, sada je poljoprivredu "napala" i priroda, pa se opravdano postavlja pitanje kako dalje.

Brlošić ocjenjuje da je krajnje i ozbiljno vrijeme da se što hitnije nađu za istim stolom predstavnici države i poljoprivredni proizvođači, prije svega mali i srednji, a ne veliki "divovi", koji su ionako zaštićeni državnim aparatom, te da se vidi kako dalje.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

"Nije dobro pustiti da nas vjetar nosi, jer propast hrvatskog sela itekako negativno će se odrazit na cijelu državu", rekao je Brlošić.