Brodotrogir je prvo od privatiziranih hrvatskih brodogradilišta čije restrukturiranje prati i Europska unija, a kojemu država više ne isplaćuje potpore. Već četvrti mjesec, naime, trogirski škver živi bez prihoda iz državne blagajne. No, nije riječ o izvanrednoj situaciji ili sankcioniranju brodogradilišta, nego o ugovorenom odnosu države i novog vlasnika Kermas energije oko dinamike i načina restrukturiranja, a koji se razlikuje od procesa dogovorenih za Brodosplit i riječki 3. maj.

Ta dva brodogradilišta mjesečne potpore dobivat će punih pet godina, odnosno sve do kraja 2017. Za razliku od njih, ponuda tvrtke Kermas energije Danka Končara za Brodotrogir predviđala je investicije i u proširenje djelatnosti, točnije ulaganje u gradnju marine. 

Može se
Predsjednik Uprave Brodotrogira Nenad Končar ističe kako je poslovanje bez pomoći države i cilj same privatizacije, a činjenica da trogirska tvrtka već posluje pozitivno i opstaje bez prihoda od države, kaže, pokazuje da je to i moguće. "Zato smo uostalom i ušli u taj posao", kaže Končar, no danas ipak ocjenjuje kako je postupak transformacije bio teži nego su planirali u vrijeme zaključenja ugovora, prvenstveno zbog nepovoljne situacije na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj brodogradnji Jadranbrod, koja u ime države prati realizaciju programa restrutkuriranja brodogradilišta, zadovoljni su provedbom ugovorenog procesa u Brodotrogiru. U knjizi narudžbi trenutno su prema njihovoj evidenciji četiri broda.

Sam Končar posebno je ponosan na gradnju novog kemijskog tankera, nakon što su jedan već izgradili. Posebno zahvalan pri tome je timu u projektnom uredu Brodotrogira koji je radio na tom modelu, a koji je, kaže: "ako ne najbolji, onda među najboljima u toj klasi". Riječ je, pojašnjava, o velikom iskoraku i inovativnosti, pa je u njemu moguće u istom volumenu broda prevoziti veći teret nego kod drugih. Inovativnošću su, kaže Končar, postigli i da njihov brod bude 25 do 30 posto konkurentniji od sličnih proizvoda u Južnoj Koreji. 

Posao s Nizozemcima
U škveru pripremaju i gradnju novog proizvoda, višenamjenskog broda za prijevoz tereta, što je posao u koji će ići u suradnji s partnerom iz Nizozemske, koji ima potrebno iskustvo u tom segmentu. Vlastiti doprinos u dosadašnjem restrukturiranju Brodotrogira iznosi 680 milijuna kuna, a zanimljivo je i da je jedini od brodogradilišta koji nije pristao na dogovor s državom da rate potpora za koje država nije imala sredstava naplati factoringom. Taj je slučaj završio dogovorom da je Kermas u ime i za račun države isplatio taj iznos, a ta sredstva tek treba naplatiti.