Unatoč golemim naporima koje Ministarstvo financija ulaže u naplatu poreza, prema prvim neslužbenim podacima, proračunski prihodi u srpnju su doživjeli desetak posto pada u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Riječ je o novom udarcu na plan ministra financija Slavka Linića kako bi proračunski deficit na kraju godine trebao iznostiti 10,2 milijarde kuna. Taj iznos premašen je već u prvoj polovici 2013., a kako komentira analitičar Željko Lovrinčević, do kraja godine mogao bi rasti. "Potkraj srpnja deficit bi mogao dosegnuti 13 milijardi kuna", smatra Lovrinčević. Pad proračunskih prihoda u srpnju jasan je pokazatelj da, iako u to ulažu svu energiju, cijeđenje poreza državnim financijašima i poreznicima ide sve teže. 

Europske obveze
Ulazak u EU iz kratkoročne proračunske perspektive, pak, samo dodatno otežava ostvarenje planova. S jedne strane, obveza redovitih uplata hrvatske kvote u proračun EU već je nakon nešto više od mjesec dana članstva opteretila proračunske izdatke za više od pola milijarde kuna, dok je istodobno prihodna strana zakinuta za pomak u naplati PDV-a pri uvozu. Dok se ranije PDV obračunavao pri uvozu, ulaskom u EU, tj. od srpnja, obračunava se tek kad je roba prodana. Za koliko će PDV-a proračun ostati kraći u drugoj polovici godine zbog kasnije naplate tog poreza pri uvozu, nema pouzdanih procjena. No, potpredsjednik Vlade Branko Grčić nedavno je govorio o efektu od čak dvije milijarde kuna. Kako bilo, takve procjene nisu ugrađene u proračun ni za travanjskog rebalansa, a kamoli u inicijalnom proračunu za 2013., u kojemu, prema nekim spekulacijama, taj efekt čak uopće nije bio ucrtan (?).

Doduše, novi obračun PDV-a vrijedi samo za trgovinu sa zemljama EU, ali ne i iz trećih zemalja, iz kojih dolazi 30-35 posto uvoza. Ipak, gubitkom tržišta Cefte, umjesto uvoza iz tih zemalja, sve se više okrećemo uvozu istih proizvoda iz EU, što onda povećava količinu proizvoda za koju se PDV obračunava po novim pravilima. Kad se tome dodaju izraženiji učinci smanjena PDV-a na turizam i ugostiteljstvo u drugom dijelu godne, lako bi se moglo dogoditi da na kraju i prihodima od PDV-a planirane brojke ispadnu teško dostižne premda je na kraju lipnja PDV jedna od rijetkih prihodnih stavki koje su se ostvarivale boljim tempom od planiranog za 2013. 

Obrana fiskalizacije
U prvih šest mjeseci, naime, od PDV-a se slilo 1,4 milijarde kuna više ili 7,5 posto više novca nego lani, a za cijelu godinu planirano je povećanje za 2,3 milijarde ili 5,7 posto, na 43 milijarde. Imajući sve to u vidu, jasnije je i očajničko branjenje fiskalizacije do klupa na tržnicama i pojačano utjerivanje poreza općenito. Kao što je, uostalom, jasno i da ministar Linić ni sam ne vjeruje da bi u drugom polugodištu (nakon 700 mil. kn pada u prvom) mogao ne samo sustići ovogodišnji plan povećanja za 3,5 milijardi kuna, već usto i pokriti 3,3 milijarde kuna lipanjskoga troška sanacije zdravstva. To ipak zvuči kao znanstvena fantastika.

Gubici na granici

Manje prihoda i od carina

Kratkoročni efekt ulaska u EU po javne financije bit će negativan. Osim što je u proračunu trebalo osigurati novac za plaćanje članarine te što je zbog promjena u sustavu naplate PDV-a došlo do slabijeg prikupljanja sredstava od tog (za državu najvažnijeg) poreza, ulaskom u EU znatno su smanjeni prihodi od carina. Ranijih godina od naplaćenih carina u proračun se svakoga mjeseca slijevalo oko 150 milijuna kuna. Sad, kad se više nijedna roba uvezena iz EU ne carini, taj je iznos prepolovljen. To također povećava rupe u proračunu, no takav scenarij nije iznenađenje. Za njega se trebalo pripremiti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’